U Hrvatskoj stanuju sve 33 vrste europskih šišmiša
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NAJNOVIJIM istraživanjem, kojim su na Velebitu nakon 68 godina ponovno pronašli dvije vrste rijetkih šišmiša, hrvatski su znanstvenici potvrdili da se u Hrvatskoj mogu naći sve europske vrste toga vrlo ugroženog sisavca.
Sustavnim istraživanjem šišmiša utvrđene su vrste tipične za hladnija i sjevernija staništa: dvobojni šišmiš (Vespertilio murinus) i sjeverni noćnjak (Eptesicus nilssonii), pišu u najnovijem broju časopisa "Natura Croatica" Igor Pavlinić i Nikola Tvrtković.
To su prvi podaci o tim vrstama u Hrvatskoj nakon nalaza prije 130 odnosno 68 godina, a odnose se samo na mužjake iz doba seobe (u kolovozu i rujnu). No stručnjaci vjeruju da te vrste šišmiša također zimuju u dinaridskom krasu, tj. stanuju u Hrvatskoj cijeli životni vijek.
Šišmiši su u istraživanju uhvaćeni mrežama u miješanim šumama smreke, jele i bukve na Velikom Lubenovcu i Apatišanu u tri noći u početku kolovoza prošle godine. Zajedno s njima uhvaćeno je 36 primjeraka među kojima je 14 različitih vrsta "netopira".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Time je u Hrvatskoj potvrđena velika raznovrsnost šišmiša: mogu se naći sve 33 vrste koje stanuju u Europi, kažu autori teksta. U svijetu je poznato više od tisuću vrsta šišmiša.
Narod je ispleo mnogo predaja o krvoločnosti tih neopasnih i vrlo korisnih, samo četiri centimetra dugih životinjica.
Sve vrste šišmiša su ugrožene i zaštićene zakonom. Gotovo nemaju prirodnog neprijatelja te su važni za ekološku ravnotežu jer reguliraju broj kukaca kojima se hrane.
Samo se tri vrste šišmiša u Južnoj Americi hrane krvlju stoke, kaže Danijela Hamidović iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, koja je u svijetu nagrađivana za uspjehe u proučavanju i zaštiti šišmiša.
"Pol-miša-pol-tića", kako ih u Istri zovu, danju se skrivaju na tamna mjesta, viseći o stropu naglavačke, a noću napuštaju skrovišta u potrazi za hranom. Nemaju organ vida, nego se služe vrlo usavršenim "radarskim" sklopom. Ispuštaju ultrazvuke koje u povratku može "razumjeti" samo jedinka koja ih je odaslala.
Šišmiše najviše ugrožava onečišćenje okoliša i uništavanje prirodnih staništa.
Sustavnim istraživanjem šišmiša utvrđene su vrste tipične za hladnija i sjevernija staništa: dvobojni šišmiš (Vespertilio murinus) i sjeverni noćnjak (Eptesicus nilssonii), pišu u najnovijem broju časopisa "Natura Croatica" Igor Pavlinić i Nikola Tvrtković.
To su prvi podaci o tim vrstama u Hrvatskoj nakon nalaza prije 130 odnosno 68 godina, a odnose se samo na mužjake iz doba seobe (u kolovozu i rujnu). No stručnjaci vjeruju da te vrste šišmiša također zimuju u dinaridskom krasu, tj. stanuju u Hrvatskoj cijeli životni vijek.
Šišmiši su u istraživanju uhvaćeni mrežama u miješanim šumama smreke, jele i bukve na Velikom Lubenovcu i Apatišanu u tri noći u početku kolovoza prošle godine. Zajedno s njima uhvaćeno je 36 primjeraka među kojima je 14 različitih vrsta "netopira".
Narod je ispleo mnogo predaja o krvoločnosti tih neopasnih i vrlo korisnih, samo četiri centimetra dugih životinjica.
Sve vrste šišmiša su ugrožene i zaštićene zakonom. Gotovo nemaju prirodnog neprijatelja te su važni za ekološku ravnotežu jer reguliraju broj kukaca kojima se hrane.
Samo se tri vrste šišmiša u Južnoj Americi hrane krvlju stoke, kaže Danijela Hamidović iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, koja je u svijetu nagrađivana za uspjehe u proučavanju i zaštiti šišmiša.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Pol-miša-pol-tića", kako ih u Istri zovu, danju se skrivaju na tamna mjesta, viseći o stropu naglavačke, a noću napuštaju skrovišta u potrazi za hranom. Nemaju organ vida, nego se služe vrlo usavršenim "radarskim" sklopom. Ispuštaju ultrazvuke koje u povratku može "razumjeti" samo jedinka koja ih je odaslala.
Šišmiše najviše ugrožava onečišćenje okoliša i uništavanje prirodnih staništa.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati