U PULI je u tijeku skupljanje potpisa za pokretanje lokalnog obvezujućeg referenduma na kojem bi se odlučivalo o prenamjeni prostornog plana zone Lungomare. Lungomare se sastoji od kupališta, šetnice, šume i sportsko-rekreacijske zone.

Trenutni prostorni plan predviđa mogućnost gradnje hotela sa 7 katova, visine 27 metara s 360 ležajeva, a uz to predviđena su i dva plažna objekta (beach bar), svaki od 250 m2 u šumi, pristupna cesta i lift do obale. Prostorni plan se mijenjao tako da je 2008. prvi put predviđena gradnja hotela s 80 ležajeva, da bi se 2012. kapacitet podignuo na 170 ležajeva te da bi u konačnici izmjenama UPU "Lungomare" na zahtjev investitora promijenjen plan na današnjih 360 ležajeva i 7 etaža.

Galerija

Nakon što su izgradnja hotela i "turistifikacija" građanske zone kumovale raspadu pulske vladajuće koalicije (Nezavisna lista Filipa Zoričića i SDP su za izgradnju, a Možemo je protiv), izgradnja hotela postala je top tema u pulskoj javnosti i ponukala građane na organiziranje.

Inicijativa građana pod nazivom "Referendum za Lungomare" početkom svibnja osnovala je organizacijski odbor i trenutno skuplja potpise za prvi lokalni obvezujući referendum u povijesti grada Pule. Inicijativa mora skupiti 20% potpisa od ukupnog broja birača (9800) u roku od 15 dana kako bi se referendum raspisao. Potpisi će se skupljati do 11. lipnja.

Referendumsko pitanje

Referendumsko pitanje glasi:

"Jeste li za izmjenu Generalnog urbanističkog plana Grada Pule kojom će se u cijeloj zoni obuhvata važećeg Urbanističkog plana uređenja Lungomare (Službene novine Grada Pule 12/12, 11/15 i 1/16-pročišćeni tekst) ukinuti mogućnost gradnje hotela, drugih turističkih smještajnih kapaciteta i stambeno-poslovnih građevina?"

Vlasnik zemljišta i investitor je tvrtka Hotel Valkane d.o.o. u vlasništvu poznatog medijskog mogula Dragana Šolaka, između ostalog vlasnika kanala Nova TV i N1. Radi se o tvrtki koja je jedan od pravnih sljednika pulske cementare Istra Cement International d.o.o. Cijeli slučaj prate kontroverze oko sumnje u zakonitost stjecanja cijelog područja koje je trenutno u vlasništvu Hotela Valkane d.o.o., čiji je direktor Stevan Muidža sudjelovao u pretvorbi i privatizaciji pulske cementare.

Naime, nakon pisanja portala istra24 otvorilo se pitanje kako je pulska cementara u pretvorbi i privatizaciji uopće mogla steći područje bivšeg kamenoloma, šumu i sportsko-rekreacijsku zonu kada su oni prema tadašnjim propisima morali pripasti državi i gradu Puli.

Tko je pokrenuo referendum?

"Inicijativa građana za Referendum za Lungomare nastala je radi uključivanja Puležanki i Puležana u odlučivanje o namjeni jedne od naših zadnjih zelenih oaza uz more. Nejasne okolnosti stjecanja vlasništva i od očiju javnosti skrivene promjene Urbanističkog plana uređenja vezane za namjenu šume i sportske zone neugodno su nas iznenadile. Prenamjena iz sportsko-rekreacijske u turističko-građevinsku zonu ne smije nas ostaviti ni ravnodušnima ni malodušnima. Početak gradnje nepovratno otvara vrata daljnjim promjenama u cijelom području", stoji u opisu inicijative.

"Što znači Lungomare? Lungomare znači jedan kilometar slobodne obale za građane. Takav kilometar treba i mora postojati u svakom većem gradu u kojem će ga konzumirati prvenstveno sugrađani. Staviti sve samo i jedino i isključivo u službu turizma od našeg grada napravit će kulisu tako da je ovo pulska borba, ali mislim da je problem koji se prelijeva na cijelu jadransku obalu", rekao je Aleksej Orel, član organizacijskog odbora Inicijative građana "Referendum za Lungomare".

"Ova inicijativa budi i građanski aktivizam koji je možda zaspao"

"Ova inicijativa budi i građanski aktivizam koji je možda zaspao. Pula je i urbana. Pula je svačija. U Pulu je uvijek svatko dobrodošao i bit će dobrodošao i dalje, ali ne onaj koji misli da će kupiti šumu za nula kuna. I onda nam reći javno, kao investitor, da smo mi u toj šumi da je samo zapišavamo. Mi smo vaši sugrađani i mi ovu šumu volimo. To su naši stari sadili prije 70 godina uz pomoć vojske, to je tri godine donosila zemlja", dodaje Orel.

"Tri godine su cisterne zahtijevale da bismo imali danas ovu šumu kao javno dobro. Kamenolom, pašnjak i šuma nikada nisu mogli prijeći u pretvorbi i privatizaciji u privatne ruke. Mi jednostavno želimo da se to preispita. Zakon iz 2012. kaže da nema zastare za pretvorbu i privatizaciju. Dragi DORH, ako dođemo do nacionalnih medija, nadam se da ćeš raditi svoj posao", rekao je.

"Strašan bojkot lokalnih medija"

"Ono što vam želim reći danas ovdje javno je da je strašan medijski bojkot od lokalnih medija, i to od dva vodeća. Lokalna televizija i lokalna novina nas potpuno bojkotiraju i dalje. Ne daju nam medijski prostor kao da ne postojimo. Unisonost Gradskog vijeća, osim jedne političke opcije s četiri glasa, u obrani ovog kapitala je i više nego začuđujuća, a pogotovo ako uzmemo u obzir da je to osoba koja je u pulskom Predsjedništvu SDP-a već 30 godina", zaključio je Orel.

"Tužna privatizacijska priča, još tužnija je omerta"

"To je jedna tužna hrvatska privatizacijska priča. Ono što je još tužnije je omerta, zavjet šutnje političkih predstavnika vlasti gradonačelnika Zoričića i njihovih jataka SDP-ovaca te IDS-a, koji je zapravo stvorio pretpostavke i omogućio ovakvo prostorno korumpirano planiranje zajedno s medijima.

Znači većina lokalnih medija zapravo odbija govoriti o jednom od najvažnijih trenutaka u povijesti Pule, kad su građani odlučili da je dosta takve pljačke javnih dobara i kada su se angažirali u inicijativi. Umjesto da se to prenosi kao dobar primjer, mi zapravo imamo situaciju da najveći lokalni tiskani medij, Glas Istre, ignorira inicijativu.

Ja bih to zaista usporedila sa zavjetom šutnje talijanske mafije u kojem se zajednički zločin zapravo prikriva kako bi istražiteljima bilo nemoguće doći do istine", rekla je Dušica Radojčić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Pule – stranka Možemo.