POSEBNI savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu Julije Domac za Media servis prokomentirao je konferenciju Ujedinjenih naroda o klimi COP27 koja se održava u egipatskom odmaralištu Šarm el-Šeik.

On smatra kako je potrebno postići konsenzus kako bi se izbjegle negativne posljedice u budućnosti, no s obzirom na situaciju u geopolitici, teško je da će se to i dogoditi.

"Prije dotičnog vremena nikada manje nije bilo povjerenja u organizaciju Ujedinjenih naroda i u zajedničke napore međunarodne zajednice. Svi pokazatelji ne pokazuju dobar razvoj situacije. Mi smo s 1.5 stupnjeva došli do 1.2 stupnja povećanja temperature do 2030. Na putu smo da 2030. dočekamo s povećanjem od 2.4 Celzijeva stupnja, odnosno na predindustrijsko vrijeme, što je već debelo katastrofičan scenarij prema procjeni znanstvenika", rekao je.

"Mali je broj zemalja koje su se odlučile na konkretan doprinos"

Još 2009. razvijene zemlje su se obvezale godišnje davati 100 milijardi dolara radi klimatske zaštite siromašnijim zemljama do 2020. Ta obaveza nije se ispunila, a Domac je mišljenja kako do realizacije obaveze neće ni doći.

"Očekivanja manje razvijenih su vrlo jasno izražena, to je pitanje globalne pravednosti. Mali je broj zemalja koje su se odlučile na konkretan doprinos, jedna Danska je 13 milijuna dolara u tom smislu uplatila. Vjerujem da će konferencija biti obilježena prijeporima, natezanjem oko toga. Sadašnja globalna situacija ne daje puno razloga za optimizam da će se takva značajna sredstva izdvojiti za ovu svrhu za zemlje u razvoju."

"Dobra vijest iz Brazila"

Svjetski lideri pozdravili su promjenu stajališta Brazila vezanu za klimatske promjene dolaskom novog-starog predsjednika, no Domac smatra kako najveći zagađivači neće promijeniti svoje stajalište na ovoj konferenciji.

"Dobra je vijest koja dolazi iz Brazila. Očekivanja su usmjerena od malog broja zemalja koje najviše doprinose. Svjedoci smo da je veliki broj zemalja oštećen klimatskim promjenama, a mali broj zemalja doprinosi. Zasada nema konkretne najave, ali ovakve su konferencije znale u prošlosti donositi iznenađenje. Nada umire zadnja, pratit ćemo hoće li neke od zemalja velikih zagađivača iskoračiti ili s obavezom ili novom izjavom.

U Hrvatskoj jedna od najtežih posljedica bit će podizanje razine mora

Prema modelima, u Jadranu bi do kraja stoljeća mogla porasti od 32 do 65 centimetara. Kako je objavio HRT, Hrvatska bi, podigne li se razina mora za pola metra, izgubila više od 100 milijuna četvornih metara priobalja. Najviše će biti ugrožene urbane sredine s niskom obalom, primjerice mjesta na otocima Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka. Na obali - Nin, Trogir, Ston, ali i Pula, Split te Zadar.

Govoreći o opasnosti od podizanja mora, Domac kaže da su naši obalni gradovi te dolina Neretve kao važna poljoprivredna zona, izloženi ulasku mora.

"Uvijek smo govorili da smo bogati vodom, a ove godine smo imali suše i redukcije u Istri, Šibeniku i Primorsko-goranskoj županiji. Neke studije kažu da smo treća najizloženija europska država, prema tome Hrvatska mora jako raditi, prvenstveno na adaptaciji na klimatske promjene", istaknuo je Domac u razgovoru za HRT.

Smatra da je dobro da su predstavnici hrvatske vlade na konferenciji u Egiptu te ponavlja da Hrvatska kao mala zemlja mora raditi na adaptaciji i to smatra ključnim hrvatskim prioritetom u sljedećem razdoblju.

Jesmo li prošli točku bez povratka?

Odgovarajući na pitanje je li moguće izbjeći negativne posljedice klimatskih promjena, Domac ističe da se stalno zapravo nadamo da nismo prošli tu točku bez povratka.

"Međutim, prema pokazateljima, sada smo već od onih željenih 1.5°C u odnosu na predindustrijsko doba došli do 1.2°C, a 2030. godina je još daleko. Nastavimo li ovim tempom, doći ćemo do nekih 2.4°C. 

Nismo još došli do točke bez povratka međutim, trebalo bi se nešto jako brzo dogoditi. Najveći zagađivači su Sjeverna Amerika, Kina, Indija, Rusija, Iran, a, naravno, i Europa. Ali Europa već radi i ima rezultate. Moraju se brzo dogovoriti. Hoće li se to dogoditi u uvjetima geopolitičke nestabilnosti zaista je nezahvalno prognozirati i bojim se da veliki izazovi čekaju globalne lidere na ovoj konferenciji", istaknuo je Julije Domac.