JEDNOG četvrtka početkom ožujka jedan je 50-godišnjak kasno navečer ubijen hicima u prsa na kućnim vratima u Tullingeu, južnom predgrađu Stockholma. Počinitelji su uhićeni dan kasnije. Radilo se o dvojici braće u dobi od 17 i 19 godina, otprije poznatih švedskoj kriminalističkoj policiji.

Međutim ovo ubojstvo izdvajalo se iz obrazaca poznatih iz dotadašnjih obračuna unutar organiziranog kriminala. Žrtva je bila bitno starija od počinitelja, nije ih poznavala i nije bila upletena u ilegalne aktivnosti. Istražitelji su ipak brzo pronašli motiv.

Sin ubijenoga i sam pripada kriminalnoj organizaciji. Navodno je također počinio ubojstvo i trenutačno je u bijegu od policije. Njegovo ime spomenuto je tog četvrtka u televizijskoj emisiji Efterlyst (Traži se). Nekoliko sati kasnije braća su se pojavila na vratima 50-godišnjaka. Radilo se o ubojstvu nevine osobe iz bezobzirne osvete. 

Rat kriminalnog podzemlja

Rat kriminalnog podzemlja u velikim švedskim gradovima tako je dobio posve novu dimenziju - obitelji mafijaških konkurenata postale su legitimne mete. Jedan je švedski policajac rekao kako sukob sada postaje potpuno nemoralan, poput nogometne utakmice bez pravila i sudaca.

Mafijaška ubojstva, pucnjave i eksplozije u Švedskoj su već desetljećima u kontinuiranom porastu, da bi 2022. godina donijela potpunu eskalaciju. Prema podacima švedske nacionalne televizije (SVT), ukupno su prošle godine vatrenim oružjem ubijene 62 osobe, a 107 ih je ozlijeđeno u pucnjavama. U velikoj većini slučajeva radi se o obračunima kriminalnog podzemlja.

Tijekom 2021. godine od vatrenog oružja smrtno je stradalo 45 osoba, a početkom 21. stoljeća u Švedskoj se bilježilo 20-ak takvih ubojstava godišnje. Za usporedbu, podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je tijekom 2022. u cijeloj Hrvatskoj počinjeno ukupno 27 ubojstava (neovisno o oružju, počiniteljima i motivima) i sva su razriješena.

Treba reći i da je ukupna stopa namjernih ubojstava u Švedskoj nešto veća od prosjeka Europske unije (prema podacima iz 2020. godine), ali istodobno niža nego, primjerice, u baltičkim zemljama, Finskoj, Francuskoj i Belgiji.   

"Švedska se nalazi na prekretnici"

"Mislim da se Švedska nalazi na prekretnici. Naime, nasilni i organizirani kriminal više nije marginalna pojava, nego prijetnja pojedincima i društvu. Više nije riječ samo o preciznim egzekucijama i međusobnim obračunima daleko od javnosti nego i postavljanju eksploziva pred domove mafijaških konkurenata, pri čemu može nastradati bilo koji slučajni prolaznik", rekao je za Index novinar švedskog nacionalnog radija Tonči Percan, rođeni Puležan koji već pola stoljeća živi u Švedskoj.

Poznat je primjer 12-godišnje Adriane koja je 2020. smrtno stradala od zalutalog metka u pucnjavi dok je šetala psa u stockholmskom predgrađu. Ovakve tragedije dosad su bile rijetke, jer i počinitelji i žrtve u pravilu su dolazili iz organiziranog kriminala, no primjer ubijenog 50-godišnjaka s početka ove priče ukazuje da bi i nevinih i slučajnih žrtava u sljedećim godinama moglo biti sve više.

Osim toga, istraživanje švedskog dnevnog lista Dagens Nyheter s početka ožujka ove godine pokazuje da se oružano nasilje počelo smanjivati u socioekonomski ranjivim četvrtima triju najvećih švedskih gradova Stockholmu, Göteborgu i Malmöu, ali istodobno povećavati u sličnim područjima gradova srednje veličine.

Sukob oko tržišta narkotika

"Nije mi sasvim jasno zašto se to događa. Na neki svoj abnormalni način kriminalci su obično racionalni i nerado izazivaju cijelo društvo jer to uvelike onemogućava njihovu djelatnost. Međutim švedski organizirani kriminal ipak je nagnao cijelo društvo na reakciju i mobilizaciju. Zato se posljednjih mjeseci učestalo govori o potrebi zakonskog izjednačavanja organiziranog kriminala s terorizmom", objasnio je Percan.

Pucnjave i eksplozije posljedica su previranja i sukoba organiziranog kriminala oko tržišta narkotika. Međutim, osim zbog uklanjanja konkurenata, puca se i zbog subkulturnih razloga, zbog pitanja časti, uvrede, osvete i povrijeđenog muškog ega, čak i pogrešnog pogleda prema tuđoj djevojci.

"Radi se mahom o mladim ljudima koji pokazuju izrazitu bezobzirnost i prema svojim i tuđim životima. Kao da ih nije briga što imaju male šanse doživjeti 30. rođendan. Na smrt gledaju drukčije od običnih ljudi. Gangsterski način života postao je u određenoj mjeri popularan u predgrađima velikih gradova zato što omogućuje brzu i laku zaradu već u tinejdžerskim godinama", govori Percan. 

Tko su napadači?

U oružanim obračunima većinom se s obje strane nišana nalaze tinejdžeri i mlađi punoljetnici imigrantskog podrijetla. Samo 15 posto počinitelja su etnički Šveđani, dok ostalih 85 posto uglavnom potječe iz Iraka, Somalije, Sirije, Balkana i Turske. Međutim, gotovo 60 posto svih počinitelja kaznenih djela povezanih sa smrtonosnim ili oružanim nasiljem rođeno je u Švedskoj.

"Činjenica je da su većinom podrijetlom iz Bliskog istoka i sjevera Afrike, ali isto tako većina ih je rođena u Švedskoj. To su švedska djeca i njihova sudbina uvelike je neuspjeh švedskog društva u suzbijanju organiziranog kriminala", ističe Percan za Index.

U pravilu se radi o osobama s nižim prihodima, slabijeg obrazovanja, lošijeg zdravstvenog stanja i članovima brojnijih obitelji. Međutim Dagens Nyheter otkriva da je samo 11 posto počinitelja spomenutih kaznenih djela u Švedsku pristiglo u razdoblju povijesno visoke imigracije od 2012. do 2019. godine. Štoviše, samo jedan posto počinitelja bili su azilanti. Čak 89 posto počinitelja imigrantskog podrijetla u Švedsku se doselilo prije 2010. godine.

Uostalom, Percan ističe da su sukobi kriminalnog podzemlja počeli još prije 30-ak godina: "Stockholm je još 90-ih zahvatio rat oko šverca cigareta s Balkana. Tada su se pojavile kriminalne bande i počeli njihovi obračuni i učestale su pucnjave. U međuvremenu se to proširilo na ilegalno tržište narkotika, a pritom se švedski pristup zloporabi droga nije pokazao posebno uspješnim. Dok postoji potražnja, postojat će i tržište. Konzumente narkotika možemo locirati u švedskoj srednjoj klasi kojoj je droga nadohvat ruke."

U 12 mjeseci u obračunima ubijeno 26 ljudi

Nakon lanjske eskalacije nasilja došlo je do određenog smirivanja u Göteborgu i Malmöu. U županiji Västra Götaland, čiji je Göteborg najveći grad, na oko 1.8 milijuna stanovnika u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno je samo pet pucnjava u kojima nije bilo smrtno stradalih, a ozlijeđena je jedna osoba.

Malmö je zbog činjenice da je trećina njegovih stanovnika rođena u inozemstvu često (nepravedno) istican kao primjer grada u kojem je opasno živjeti zbog visoke stope kriminaliteta. No stopa oružanih obračuna danas je triput manja nego 2017. godine, a u prva tri mjeseca ove godine u devet pucnjava u gradu smrtno je stradala jedna osoba.

S druge strane, švedski mediji i policija otvoreno govore o valu oružanog nasilja u Stockholmu. Na širem gradskom području (oko 2.4 milijuna stanovnika) od prosinca prošle godine do kraja ožujka zabilježene su čak 43 pucnjave u kojima je ozlijeđeno 19 osoba, a osam ih je ubijeno. U posljednjih 12 mjeseci u obračunima je ubijeno čak 26 osoba, dok ih je 46 ranjeno.

Policija smatra da se u predgrađima oko glavnog grada trenutačno vode ratovi između dviju glavnih kriminalnih bandi. Navodno ih vode Rawa Majid, poznat kao Kurdska lisica, te Mikael Tenezos, zvani Grk. Obojica se vjerojatno nalaze u inozemstvu, odakle upravljaju preprodajom i raspačavanjem droge po stockholmskim ulicama. Pucnjavama se štiti teritorij i ilegalno tržište, kažnjavaju neposlušni ili izdajnici, ali i stvara homogenizacija unutar same bande.

Ilegalno oružje potječe s Balkana

"Stockholm je najveće tržište narkotika i iz glavnog grada može se kontrolirati gotovo dvije trećine Švedske, zato je organiziranom kriminalu važna kontrola nad ovdašnjom prodajom droga", ističe Percan i nastavlja:

"Švedska policija se u međuvremenu mobilizirala i angažirala dodatne snage iz drugih švedskih regija, proširila međunarodnu suradnju, koristi nove tehnologije poput dronova te prisluškivanja mobitela i digitalnih poruka. Zbog toga je posljednjih mjeseci uspjela uhititi brojne lidere kriminalnih bandi koji će završiti s dugogodišnjim zatvorskim kaznama, ali treba reći i da stalno dolaze novi, mlađi i bezobzirniji kriminalci koji će zauzeti njihova mjesta."

Zanimljivo je i da većina ilegalnog vatrenog oružja u Švedskoj potječe s Balkana, koji se nakon ratova 90-ih godina počeo rješavati viška naoružanja i plasirati ga tamo gdje je postojala potražnja. Posebno su na cijeni pištolji i automatske puške kragujevačke Zastave.