Foto: DHMZ, 123rf, WMO

SVJETSKA meteorološka organizacija (WMO) objavila je da će 2016. godina ostati upisana u povijesti kao godina u kojoj je zabilježena rekordno visoka globalna temperatura zraka te iznimno niska razina morskog leda, dok su se razina mora i temperatura oceana nastavile uzdizati nesmanjenim tempom. A ekstremni vremenski i klimatski uvjeti nastavili su se i nastavit će se i u 2017, prenosi DHMZ.

> Petteri Taalas, prvi meteorolog svijeta za Index o tome što čeka Hrvatsku

WMO je uoči Svjetskog meteorološkog dana, koji se obilježava 23. ožujka, izdala svoje godišnje izvješće o stanju globalne klime temeljeno na nekoliko međunarodnih skupina podataka koje neovisno održavaju globalni centri za analizu klime te o informacijama koje prilažu deseci nacionalnih hidrometeoroloških službi i istraživačkih instituta, članova WMO-a. Izjava stoga predstavlja mjerodavni referentni izvor.

Rekord

S obzirom na važnost društvenih i gospodarskih učinaka klimatskih promjena, ove godine WMO se prvi put udružila s drugim organizacijama Ujedinjenih naroda, kako bi obuhvatila i informacije o tim učincima.

"Ovo izvješće potvrđuje da je 2016. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja s nevjerojatnih 1,1 °C iznad predindustrijskog razdoblja, što je za 0,06 °C više od prijašnjeg rekorda postavljenog 2015. godine. Porast globalne temperature u skladu je s drugim promjenama koje se događaju u klimatskom sustavu", objasnio je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije, Petteri Taalas.

"Globalne prosječne površinske temperature mora također su bile najviše u povijesti mjerenja, globalne razine mora nastavile su se uzdizati, a površina arktičkog leda veći dio godine bila je dobrano ispod prosjeka", rekao je.

"Uz stalno nove rekordne razine ugljičnog dioksida u atmosferi, utjecaj ljudskog djelovanja na klimatski sustav postaje sve očitiji", rekao je g. Taalas.

Sve moćniji računalni alati i dostupnost dugoročnih klimatskih podataka omogućili su nam da danas uz pomoć atributivnih studija jasno pokažemo postojanje veza između klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem i mnogih slučajeva ekstremnih događaja s velikim utjecajem, posebno toplinskih valova, rekao je.

U studenom 2016. zabilježena nevjerojatna anomalija

Svaka od 16 godina nakon 2001. bila je najmanje za 0,4 °C iznad dugoročnog prosjeka za referentno razdoblje 1961. − 1990., kojim se WMO koristi kao referencom za praćenje klimatskih promjena. Globalne temperature i dalje odgovaraju trendu zatopljenja od 0,1 °C do 0,2 °C po desetljeću, stoji u izvješću Svjetske meteorološke organizacije.

Snažni El Niño 2015./2016. pojačao je zatopljavanje u 2016., pridružujući svoj utjecaj utjecaju dugoročnih klimatskih promjena prouzročenih emisijama stakleničkih plinova. Za godina obilježenih snažnim El Niñom, kao što su bile 1973., 1983. i 1998., temperature su obično za 0,1 °C do 0,2 °C više od uobičajenih razina. Temperature u 2016. odgovaraju tom obrascu.

Globalne razine mora vrlo su snažno porasle tijekom El Niña, a vrijednosti zabilježene početkom 2016. dosegnule su nove rekordne razine. Globalna površina morskog leda u studenom se smanjila na više od 4 milijuna četvornih kilometara ispod prosjeka, što je nezabilježena anomalija u tom mjesecu.

Blijede koralji, zabilježeno odumiranje raznih vrsta

> EKSKLUZIVNE SNIMKE Što je Indexovog novinara oduševilo, a što šokiralo u raju na Zemlji?

Vrlo visoke temperature oceana doprinijele su značajnom blijeđenju koralja. Odumiranje je zabilježeno u brojnim tropskim vodama, što ima značajan utjecaj na morske hranidbene lance, ekosustave i ribarstvo.

Razine ugljičnog dioksida u atmosferi dosegnule su simboličnu razinu od 400 dijelova po milijun (ppm) u 2015., posljednjoj godini za koju su dostupni globalni podaci WMO-a. Zbog svoje dugotrajne prirode, CO2 neće pasti ispod te razine još mnogo naraštaja.

Velike suše

Među ekstremnim događajima u 2016. koje treba spomenuti su i velike suše koje su prouzročile nesigurnost u opskrbi hranom za milijune ljudi u južnoj i istočnoj Africi i Srednjoj Americi. Uragan Matthew uzrokovao je mnogo patnje na Haitiju kao prva oluja kategorije 4 koja je pogodila kopno od 1963. Matthew je nanio velike ekonomske gubitke Sjedinjenim Američkim Državama, a istočnu i južnu Aziju pogodile su obilne kiše i poplave.

WMO već više od 20 godina izdaje godišnja izvješća o klimi i predstavlja ih na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije o promjeni klime. Godišnje izjave nadopunjuju izvješća o procjeni koja svakih 6-7 godina izrađuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC).

Bit će predstavljena zemljama članicama UN-a i klimatskim stručnjacima na akcijskom događaju na vrhu na Agendi za klimatske promjene i održivi razvoj u New Yorku 23. ožujka (Svjetski meteorološki dan), kojem će domaćin biti predsjednik Glavne skupštine UN-a, Peter Thomson.

"Stupanje na snagu Pariškog sporazuma u sklopu UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCC) 4. studenog 2016. predstavlja povijesni trenutak. Od ključne je važnosti da njegova implementacija postane stvarnost i da sporazum posluži globalnoj zajednici kao vodič u borbi protiv klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova, promicanjem otpornosti na klimatske promjene i ugrađivanjem prilagodbe na klimatske promjene u nacionalne razvojne politike", rekao je g. Taalas.

"Kontinuirana ulaganja u klimatska istraživanja i opažanja od ključne su važnosti ako želimo da naša znanstvena znanja održe korak s brzim tempom klimatskih promjena", istaknuo je g. Taalas.

Ekstremni događaji nastavljaju se u 2017.

Novoobjavljene studije koje nisu obuhvaćene WMO-ovim izvješćem ukazuju na mogućnost da se količina topline u oceanima povećala i više nego što je prethodno izviješteno. Privremeni podaci također pokazuju da se stopa rasta koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi nije smanjila.

"Čak i bez snažnog El Niña, u 2017. svjedočimo drugim značajnim promjenama diljem planeta koje postavljaju nove izazove pred naše razumijevanje klimatskog sustava. Nalazimo se u istinski neucrtanom teritoriju", rekao je direktor Svjetskog klimatskog istraživačkog programa (WCRP), David Carlson.

Velike promjene na Arktiku

Najmanje tri puta ove zime na Arktiku je zabilježen polarni ekvivalent toplinskog vala, pri čemu su snažne oluje s Atlantika donijele priljev toplog i vlažnog zraka. Uslijed toga, usred arktičke zime i razdoblja ponovnog smrzavanja morskog leda zabilježeni su dani kada su temperature zapravo bile bliže točki otapanja. Antarktički morski led također je, za razliku od trenda zabilježenog prethodnih godina, bio na rekordno niskim razinama.

Znanstvena istraživanja upućuju na zaključak da promjene na Arktiku i otapanje morskog leda dovode do promjena u širim oceanskim i atmosferskim obrascima cirkulacije, utječući na vrijeme u drugim dijelovima svijeta zbog valova u mlaznim strujama (jetstream), brzim zračnim strujama koje pridonose regulaciji temperatura.

Zbog toga je početkom 2017. u nekim dijelovima svijeta, uključujući Kanadu i velike dijelove SAD-a, bilo neuobičajeno toplo, dok su drugi, uključujući dijelove Arapskoga poluotoka i Sjeverne Afrike, zabilježili neuobičajeno niske temperature.

Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA) zabilježila je da je samo u SAD-u postavljeno ili izjednačeno 11 743 rekorda u visokim temperaturama. Dugotrajne i ekstremne vrućine u siječnju i veljači pogodile su Novi Južni Wales, južni Queensland, južnu Australiju i sjevernu Viktoriju, gdje su zabilježeni brojni novi temperaturni rekordi.