VIDEO Prešli smo preko Bregane, kontrole nema. Evo kako je prošao prvi dan s eurom

HRVATSKA je u ponoć postala članica eurozone i Schengena.
Nakon što smo i službeno postali 20. članica europodručja, monetarne unije članica Europske unije (EU), službena valuta i jedino zakonsko sredstvo plaćanja postaje euro, druga najvažnija svjetska valuta. Valja odmah napomenuti da se još dva tjedna može plaćati i gotovinom u kunama, no ostatak će se u pravilu vraćati u eurima. Razdoblje je to dvojnog optjecaja, koje je započelo danas i traje 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. u 24 sata.
Budući da je dio bankomata zbog prelaska na euro ugašen te je građanima dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. ne naplaćuje se naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj. Kartu aktivnih bankomata pogledajte na ovom linku.
Hrvatska je u ponoć obilježila ulazak u šengenski prostor simboličnim skidanjem ploče na graničnom prijelazu Bregana, podizanjem rampe i zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole koja je noćas otišla u povijest. U prvih 15-ak minuta nakon ponoći desetak je automobila bez kontrole ušlo iz Hrvatske u Sloveniju pozdravivši okupljene policajce zvukom trube. Rampe su podignute i na graničnom prijelazu s Mađarskom.
Od danas je Hrvatska članica najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu, u kojoj se nalaze sve članice Europske unije osim Bugarske, Rumunjske, Cipra i Republike Irske te još četiri države koje nisu članice EU: Švicarske, Islanda, Lihtenštajna i Norveške.

MINISTAR financija komentirao je prvi dan Hrvatske u eurozoni.
>> Opširnije
GORDAN Grlić Radman (HDZ), ministar vanjskih i europskih poslova, u Dnevniku N1 komentirao je ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu.
>> Opširnije
Podigli smo eure na dva bankomata dvije različite banke, koji su na karti HNB-a označeni da rade.
ŽELJKO Kerum podijelio je na Facebooku svoje oduševljenje ulaskom Hrvatske u Schengen.
>> Opširnije
Na malograničnom prijelazu u Bregani u nedjelju su se susreli predstavnici tri susjedna grada: Svete Nedelje, Samobora i Brežica, a upriličena je i utrka od Svete Nedelje preko Samobora do Brežica, duga 23.4 kilometra, čime su obilježili ulazak Hrvatske u šengenski prostor.
Dobro raspoloženi trkači, članovi Kluba cestovnog i planinskog trčanja iz Samobora, prijepodne su krenuli iz centra Svete Nedelje do Samobora, gdje su se kratko okrijepili te potom nastavili prema Brežicama. Granicu u Bregani su protrčali slobodno jer fizičkih barijera i granične kontrole više nema. Tu su se kratko zadržali, nazdravili šampanjcem te nastavili do Brežica.
Velikim pljeskom na malograničnom prijelazu u Bregani, na slovenskoj strani, dočekali su ih sa suradnicima gradonačelnik Brežica Ivan Molan, gradonačelnica Samobora Petra Škrobot i zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Gabrijel Deak.
"Današnji dan je važan za Općinu Brežice i susjedne gradove jer ostvarilo se ono što smo željeli kad smo ušli u Europsku uniju, a to je da to bude Unija bez granica", rekao je gradonačelnik Brežica te zaželio dobrodošlicu Hrvatskoj u Schengen.
Svima je zaželio uspješnu i zdravu novu godinu te izrazio zadovoljstvo što će sada građani s obje strane granice puno lakše putovati i poslovno surađivati.
Gradonačelnica Samobora rekla je da je danas veliki dan za Hrvatsku, osobito za pogranične gradove i mjesta.
"Bregana koja je pod ingerencijom Samobora uvelike će osjetiti dobrobiti ulaska u Schengen. Stanovnicima pograničnih područja olakšat će se svakodnevan život u smislu dnevnih migracija i odlaska na posao u susjednu Sloveniju", rekla je i dodala da je i dosadašnja suradnja s Brežicama bila izrazito dobra. Pokazatelj dobre suradnje je i to što se odnedavno u školi u Bregani, kao izborni predmet, uči slovenski jezik, dodala je.
Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje izrazio je zadovoljstvo što će od danas suradnja sa susjednim Brežicama biti još bolja i jednostavnija u poslovnom i prijateljskom smislu.
Stvaraju se velike gužve i kolone na graničnim prijelazima Stara Gradiška, Maljevac, Dvor i Hrvatska Kostajnica. Na ulaz u Hrvatsku čeka se i do sat i pol.
Na kupskom mostu između hrvatskog mjesta Jurovski Brod, u kojemu je do nedjelje i ulaska Hrvatske u šengenski prostor postojao međunarodni granični prijelaz, i slovenskog grada Metlike u nedjelju su se našli dužnosnici iz obiju država i nazdravili ukidanju graničnih kontrola.
Karlovačka dožupanica Vesna Hajsan Dolinar nazvala je to povijesnim trenutkom te zahvalila vladi i premijeru Andreju Plenkoviću "što nakon 32 godine možemo slobodno prometovati i kretati se". Podsjetivši da mnogi iz Hrvatske rade u Sloveniji i obratno, istaknula je da otvaranje granica nije važno samo zbog njih. "Mnogo je miješanih brakova i stanovnici su rodbinski toliko povezani da se više ne zna tko je s naše strane granice Slovenac, a tko sa slovenske Hrvat", dodala je Hajsan Dolinar.
Gradonačelnica Metlike Martina Legan Janžeković rekla je kako je uvjerena da su mještani u obje zemlje očuvali međusobno poštovanje i suradnju bez obzira na granične prijelaze i kontrole. "Čestitam Hrvatskoj na ulasku u Schengen i eurozonu. Raduje nas da ste se pridružili europskoj obitelji, kojoj svi pripadamo", naglasila je.
Mještanin Jurovskog Broda Antun Hribljan otkrio je da su stotine stanovnika s obje kupske obale na tome mjestu već u ponoć proslavile otvaranje granice. "Bilo je svečano", rekao je Hini Hribljan te dodao da mu je "srce bilo puno" i da je zaplakao od sreće.
U Karlovačkoj županiji su s nedjeljom ukinuta dva međunarodna granična prijelaza – Jurovski Brod i Pribanjci. Ukinut je jedan željeznički granični prijelaz te pet pograničnih.
Novoimenovana predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto čestitala je hrvatskom narodu i vladi premijera Andreja Plenkovića na pristupanju šengenskoj i eurozoni izražavajući očekivanje da će Bosna i Hercegovina uskoro slijediti taj primjer i postati punopravni dio europske zajednice.
U pismu dostavljenom javnosti u nedjelju Krišto je istaknula da je Hrvatska postajući dio schengenskog prostora potvrdila 'čvrstu privrženost Europskoj uniji, a uvođenjem eura zajamčila je stabilnost.
„Duboko vjerujem kako se tim iskorakom u cijelosti zaokružuju legitimne i povijesne aspiracije hrvatske države i hrvatskoga naroda u domovini i širom svijeta za integraciju u europski kulturni, društveni, politički i gospodarski prostor“, napisala je Krišto.
Za ove vanjskopolitičke uspjehe najzaslužnija je aktualna vlada i premijer Andrej Plenković, ocijenila je Krišto koja dolazi iz stranke HDZ BiH, srodne stranci hrvatskog premijera.
Izrazila je očekivanje da će Hrvatska biti uzor te da će BiH ubrzati svoj put eurointegracija.
LATVIJA je bila predzadnja država koja je uvela euro kao svoju valutu, a devet godina kasnije njezini građani nastavljaju napuštati tu baltičku zemlju od 1.9 milijuna stanovnika žaleći se na visoke cijene i nedostatak poslova.
>> Opširnije
PRVI je dan je kako je u Hrvatskoj službena valuta za plaćanje Euro. Iako banke i pošte danas ne rade, postoji jedan poštanski ured odnosno mjenjačnica u kojoj danas možete promjeniti svoje kune u eure. Radi se o uredu na adresi Branimirova 4 u Zagrebu.
>> Opširnije
Na graničnom prijelazu s Mađarskom Duboševica u Baranji u nedjelju je, u nazočnosti hrvatskih i mađarskih dužnosnika, obilježen ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor.
Svečanosti su, uz ostale, nazočili čelnici Osječko-baranjske županije i mađarske Županije Baranya, gradonačelnici Osijeka i Pečuha te predstavnici generalnih konzulata Hrvatske u Mađarskoj i Mađarske u Hrvatskoj.
Generalni konzul RH u Mađarskoj Drago Horvat rekao je kako je Hrvatska danas završila proces ulaska u eurozonu i schengenskog područja, čime je postigla veliki iskorak u svojoj integraciji u europsku zajednicu.
Čestitajući Hrvatskoj na punopravnom članstvu u schengenskom prostoru, generalni konzul Mađarske u Osijeku Zoltan Császár rekao je kako to neće donijeti olakšanje samo stotinama tisuća ljudi koji putuju kroz ovo područje, već će koristiti građanima s obje strane granice, kao i gospodarskom razvoju obiju država.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić podsjetio je kako u ovoj Županiji postoje tri granična prijelaza s EU, koji će sada biti puno dostupniji građanima s obje strane granice te olakšati protok roba i gospodarski razvitak obje zemlje.ž
Hrvatska se u protekle 32 godine u potpunosti uspjela integrirati u Europsku uniju i zajednicu europskih država, što je povijesni trenutak, za što su najzaslužniji hrvatski branitelji i 18 tisuća života koji su dani da bi imali samostalnu i neovisnu Hrvatsku, danas integriranu u EU, istaknuo je Anušić. Župan mađarske Županije Baranya Laslo Ori kazao je kako nakon pristupanja Hrvatske članstvu u Schengen želi stvaranje novih infrastrukturnih poveznica u interesu građana obiju država, poput izgradnje međunarodnog cestovnog 5C koridora, koja dobro napreduje i na hrvatskoj i na mađarskoj strani.
OD PONOĆI se na benzinskim crpkama prikazuju cijene goriva u eurima.
>> Opširnije
EMMANUEL Macron, francuski predsjednik, čestitao je građanima Hrvatske na ulasku u eurozonu.
>> Opširnije
Plenković i Von der Leyen došli na Zrinjevac.
Pozdravili su se i time završava posjet šefice EK Hrvatskoj na prvi dan u eurozoni i Schengenu.
Plenkovića i Von der Leyen zaustavljaju turisti i slikaju se s njima dok kreću prema Zrinjevcu.
Svira Oda radosti.
Premijer Andrej Plenković platio je šefici EK Ursuli von der Leyen kavu u eurima. Ministri i dužnosnici koji su s njima bili za stolom su zapljeskali.
Nakon što popiju kavu, Plenković i Von der Leyen idu u šetnju do Zrinjevca.
Plenković je doveo Ursulu von der Leyen na kavu na Trg.
Sjeli su na terasu koja se nalazi na samom Trgu bana Jelačića. S njima u društvu je i guverner Boris Vujčić te ministri financija Marko Primorac, unutarnjih poslova Davor Božinović i vanjskih poslova Grlić Radman.
Ubrzo nakon što su sjeli, stigla je i kava.
Šefica EK Ursula von der Leyen stigla je u Banske dvore. Dočekao ju je premijer Plenković.
Slijedi njihov sastanak.
Plenković je na Twitteru objavio da je ovo povijesni dan za Hrvatsku.
"Povijesni dan za Hrvatsku! Prva smo država koja u Schengen i eurozonu ulazi na isti dan. Već danas automobili prolaze bez formalnosti i kontrola, a uvođenjem eura naši građani i gospodarstvo bit će zaštićeniji od kriza", stoji u tvitu koji je objavio.
Plenković i Von der Leyen uskoro stižu u Banske dvore. Tamo će održati sastanak.
Potom bi oko 14:30 trebali stići do Trga bana Jelačića i ondje popiti kavu.
Obratila se i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar.
"Ovo je prvi posjet kao predsjednice Slovenije, ovo je poklon Europi, naklon našem susjedu. Željela bih čestitati svim državljanima Republike Hrvatske što su ušli u Schengen i što počinju koristiti euro", rekla je.
"Vaši državljani mogu biti ponosni na put koji je prošla vaša zemlja", rekla je Plenkoviću.
"Oduševljena sam što sam danas ovdje. Nova godina je vrijeme za nove početke. Nema boljeg mjesta u Europi gdje bi se moglo bolje obilježiti nove početke. Ovo je dan za pamćenje i dan za povijest, dan za slavlje i za ponos za Hrvate, ali i za sve građane Europe.
Turisti, ljudi će prolaziti bez kontrole. Još je jedno postignuće uvođenje zajedničke valute, eura. Hrvati će uvijek pamtiti dan kad su prvi put platili eurom, prvi put kad je iskovana vaša eurokovanica, to je spoj vašeg nacionalnog identiteta i vašeg europskog puta. Pridružujete se zajednici od 347 milijuna Europljana koji svakodnevno koriste euro. Euro nas čini snažnijima, omogućuje lakša ulaganja i poslovanje preko granica, daje život našem gospodarstvu, otvara radna mjesta. To je druga najvažnijima svjetska valuta i čini nas snažnijima u svijetu. Euro je jedno od naših najvećih kolektivnih postignuća. On je obilježje jedinstva, preko granica i bez barijera"; rekla je.
Pa se obratila Plenkoviću.
Doista, Andrej, ovo je nevjerojatno postignuće za Hrvatsku. Pridružujete se Schengenu deset godina nakon pristupanja EU, Trenutak je ovo velikog ponosa i puno emocija. Hvala što ste me pozvali da ga s vama podijelim", rekla je šefica EU komisije Von der Leyen.
"Svoje ciljeve smo ostvarili zasluženo i s uvjerenjem da će to biti korisno za hrvatske građane i gospodarstvo", rekao je Plenković.
Zahvalio je Ursuli von der Leyen i slovenskoj predsjednici rekavši da samo njihov dolazak pokazuje koliko je značajan ovaj događaj.
Plenković je zahvalio i ministrima i bivšim ministrima, kao i braniteljima, rekavši da ničeg od ovog ne bi bilo bez njihovog doprinosa.
Kazao je da je "lijepo da je u godini isporuke otvoren i Pelješki most".
Zahvalio je i hrvatskoj policiji, a na kraju je zahvalu uputio EU komisiji i slovenskim dužnosnicima.
Šefica EK Ursula von der Leyen stigla je na Breganu. Dočekao ju je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Potom je stigla i slovenska predsjednica.
Uskoro se održava njihov sastanak u prostorijama koje su do jučer pripadale graničnoj postaji policije Bregana.
Stigao je premijer Plenković, a prije njega ministar unutarnjih poslova Božinović.
Čeka se dolazak Ursule von der Leyen.
Na Bregani je sve spremno za dolazak Von der Leyen, Plenkovića i slovenske predsjednice.
Za nešto više od pola sata šefica EU komisije i premijer Andrej Plenković trebali bi se susresti na graničnom prijelazu Bregana.
Dolazak Plenkovića predviđen je u 11:30, a Von der Leyen u 11:40.
Mnoge aplikacije mobilnog bankarstva i dalje ne rade.
Ne radi aplikacija George Erste Banke, mojaRBa Raiffeisen banke, mZaba Zagrebačke banke, PBZ-ova aplikacija, aplikacija Addiko banke, ECC mobile aplikacija za Diners...
Danas u Hrvatsku stiže predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ona bi se, kako je najavljeno, u 11:40 na graničnom prijelazu Bregana trebala susresti s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. Stiže i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar.
Bit će održan i zajednički sastanak, a potom Von der Leyen i Plenković idu u Banske dvore gdje će biti održan njihov sastanak.
Plenković i Von der Leyen oko 14:30 trebali bi stići do Trga bana Jelačića i ondje popiti kavu.
S prvim danom Nove godine Hrvatska je postala 20. članica europodručja, a euro službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Prethodno proširenje eurozone dogodilo se 2015. godine, kada je članica postala Litva.
Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a fiksni tečaj konverzije određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna.
Razdoblje dvojnog optjecaja do 14. siječnja u ponoć
Od 1. siječnja 2023. započinje razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. u 24 sata. Tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Primatelj plaćanja bit će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura.
Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. To bi se, primjerice, odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge primatelje plaćanja koji će tijekom razdoblja dvojnog optjecaja ostatak moći vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune, ako nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura.
Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja, primatelj plaćanja dužan je u jednoj transakciji prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini, odnosno na obvezu da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000 eura i većoj te da se naplata i plaćanje u gotovini mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.
Postoje i određene iznimke u Zakonu o uvođenju eura, pa tako tijekom razdoblja dvojnog optjecaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura.
S druge strane, bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od 1. siječnja 2023. isplaćuju isključivo gotov novac eura.
Do 15. siječnja do gotovine na bankomatima drugih banaka bez naknade
Do kraja prosinca 2022. godine dio bankomata postupno i privremeno gasio kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja 2023. Prema planu prilagodbe, od početka ove godine će 2.700 bankomata isplaćivati gotovinu u eurima, a očekuje se da će svih 4.000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja 2023.
Na ovom linku možete vidjeti kartu aktivnih bankomata koju objavljuje HUB.
S obzirom na to da je u razdoblju prilagodbe građanima dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. ne naplaćuje se naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj.
Zamjena kuna u eure moguća tijekom cijele 2023. u bankama, Fini i Pošti
Zamjena kuna u eure bit će moguća tijekom cijele 2023. u bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci.
Banke, Fina i Hrvatska pošta će svim potrošačima, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, tijekom cijele 2023.
Potrošač može u jednoj transakciji zamijeniti i više od 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna, ali mu banka, Fina ili Pošta za to može naplatiti naknadu.
Također, tijekom 2023. banke će na zahtjev svojih klijenata koji kod njih imaju otvoren račun, bez naknade provoditi uslugu zamjene gotovog novca kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Od 1. siječnja 2024. gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do kraja 2025. godine tj. do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
Nastavak dvojnog iskazivanja cijena do kraja 2023.
Dvojno iskazivanje tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru je obveza koja je u Hrvatskoj započela od 5. rujna 2022. i ta će obveza trajati sve do kraja 2023. godine. To je ključni mehanizam zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Naime, radi informiranja potrošača, od početka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja tj. od 5. rujna 2022. do dana uvođenja eura tj. do 1. siječnja 2023. cijena koja se naplaćivala u kunama morala je biti preračunata i istaknuta i u euru.
Nadalje, od dana uvođenja eura tj. od 1. siječnja 2023. pa do završetka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja tj. do 31. prosinca 2023. cijena koja se naplaćuje u eurima mora biti ispravno preračunata i istaknuta i u kuni.
Dakle, računi koji se izdaju od 1. siječnja 2023. iskazuju se u euru, na način da su u euru iskazane i sve njihove stavke, a samo se ukupan iznos informativno iskazuje i u kunama uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenih u Zakonu o uvođenju eura, pojašnjavaju.
Preračunavanje sredstava na računima i primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata
Iznosi na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama preračunat će se automatski iz kune u euro, bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje te bez izmjene jedinstvenog broja računa.
Građani i poslovni subjekti moći će u roku od 60 dana od dana uvođenja eura, bez naknade, zatvoriti jedan ili više računa u banci i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po izboru u istoj banci.
Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata, postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti koji sadrže pozivanje na kunu će i dalje vrijediti.
Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatrat će se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Također, iznosi navedeni u pravnim instrumentima u euru koji se do dana uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju HNB-a ili drugom tečaju banke smatrat će se iznosima u euru.
To se odnosi i na ugovore o kreditu sklopljene u kunama te ugovore o kreditu sklopljene s valutnom klauzulom u euru.
U ugovoru o kreditu u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa, nakon dana uvođenja eura kamatna stopa ostaje nepromijenjena. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na takve se ugovore o kreditu primjenjuje odgovarajući eurski parametar kako je definirano Zakonom o uvođenju eura.
Također, Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka je dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koju plaća dužnik ostala nepromijenjena.
TOČNO u ponoć na 1. siječnja 2023. podigle su se rampe na graničnom prijelazu Goričan/Letenye između Hrvatske i Mađarske, u simboličnom činu koji je označio ulazak Hrvatske u šengenski prostor koji je hrvatski šef diplomacije nazvao "povijesnim događajem".
>> Opširnije
TOČNO u ponoć podignute su rampe na više od 70 graničnih prijelaza prema EU. Službeni program organiziran je na graničnom prijelazu Bregana.
>> Opširnije
HRVATSKA više nikad neće biti ista.
>> Opširnije

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati