Vladine mjere: Zaposleno preko 33.000 ljudi, najviše podbacila "s faksa na posao"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vlada je planirala da će od početka provedbe programa poticanja zapošljavanja u ožujku 2002. godine do kraja ove godine zaposliti 36.772 osoba, a za financiranje svih programa iz Fonda za zapošljavanje izdvojit će se u idućih pet godina ukupno 1,2 milijarde kuna.
Najveću pozornost javnosti, ali i najviše razočaranja, izazvala je mjera "S faksa na posao" preko koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) trebao putem olakšica i sufinanciranja troškova motivirati poslodavce na zapošljavanje mladih osoba do 27 godina, koje su u prosječnom razdoblju završile fakultet.
Njome se htjelo potaknuti mlade na skraćenje vremena studiranja i njihov povratak u mjesto prebivališta, te destimulirati odlazak u inozemstvo.
Međutim, od početka provedbe do sredine rujna ove godine kroz tu se mjeru zaposlilo svega 2.947 mladih ili 8,9 posto od ukupno zaposlenih preko Vladina paketa. Već se lani vidjelo da za tu mjeru nema dovoljno interesa jer se od planiranih 7.050 u godinu dana zaposlilo samo oko 1.100 ljudi.
Naime, procjene o uspješnosti mjere zasnivale su se na broju ljudi za koje se očekuje da će diplomirati u tekućoj godini, a ne samo na broju prosječno prijavljenih mladih visoko obrazovanih ljudi na Zavod i broju takvih zaposlenih.
"Bilo je preambiciozno očekivati da će se svi nositelji vaučera koji diplomiraju ili se nalaze u našoj evidenciji zaposliti, jer osim cijene rada, niz je drugih prepreka na tržištu rada koje onemogućavaju veće i brže zapošljavanje", smatra Crnković Pozaić.
No, čak niti "S faksa na posao" nije u potpunosti podbacio jer se na taj način zaposlilo više od 28 posto ukupno zaposlenih mladih iz te ciljane skupine.
Nijedna mjera, pa ni "S faksa na posao", bez obzira na veću ili manju uspješnost, nije utrošila više novca nego što je bilo interesa za nju. Sve se mjere financiraju iz zajedničkog fonda, a sredstva se dodjeljuju prema tempu sklapanja ugovora s poslodavcima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Poslodavci su bili najviše zainteresirani za program "Učenjem do posla za sve" putem kojega je zaposleno 23.660 ljudi, daleko više od planiranog. Kroz taj se program zapošljavanju pripravnici, a radnici s iskustvom osposobljavaju prema potrebama tržišta rada.
Dobrim se pokazala i mjera "Iskustvom do profita", preko koje je do kraja kolovoza posao našlo 2.572 starijih osoba s iskustvom, te "Posao za branitelje", koji ih je zaposlio 4.327.
Manje zanimljivima za poslodavce pokazali su se programi "Iz učionice u radionicu", namijenjen zapošljavanju mladih obrtničkih zanimanja bez radnog iskustva, te "Šansa i za nas" za zapošljavanje invalida.
Hoće li se pojedine mjere nastaviti provoditi i iduće godine, u izmijenjenom ili istom obliku, odlučit će potkraj godine Vlada na temelju analize i prijedloga Povjerenstva za nadzor i praćenje ostvarivanja programa poticanja zapošljavanja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google