Piše: Zoran ŽUKINA

SLOVENSKE toplice uspješno su otvorile kupališnu sezonu: samo Čateške toplice ovih dana ostvaruju dnevnu posjetu od 2,500 stranih kupača, od čega je tisuću naših sugrađana.

Ovaj podatak nije zabrinuo Ministarstvo turizma, a najmanje samu ministricu Pave Župan - Rusković koju su kontinentalni turistički djelatnici već više puta pozivali na ostavku zbog nebrige za kontinentalni turizam.

Ministrica zapostavlja kontinentalni turizam, a Terme Čatež kupuju Sunčani Hvar

To se posebno tiče zdravstvenog turizma u kojem su prije svega dvanaest godina hrvatske toplice, najviše zagorske, ostvarivale posjete i prihode o kojima Slovenci još i danas mogu samo sanjati.

Slovenske toplice već ostvaruju odlične prihode s kojima kupuju hrvatska poduzeća, dok se nekad biseri hrvatskih toplica Stubičke, Tuheljske i Krapinske ove sezone možda neće niti otvarati.

Dok u svjetskim razmjerima zdravstveni kupališni oblik turizma doživljava pravi procvat, a eminentni svjetski turistički stručnjaci su početak novog milenija proglasili "Godinama zdravstvenog turizma", naše se Ministarstvo turizma orijentira samo na more. Slovenci godinama ulažu u zdravstveni turizam i ostvaruju zapanjujuće rezultate, pa su nekada "jadne" Terme Čatež danas u stanju kupiti čak i " Sunčani Hvar ".

Naša Ministrica turizma često se diči sudjelovanjem na seminarima diljem svijeta, te prezentira javnosti kako prati i primjenjuje najnovija kretanja u svijetu turizma, a zapravo poznaje isključivo morski turizam, koji prikazuje kao najisplativiji.

Tko je svjetskim stručnjacima kriv što se njihovo mišljenje ne podudara s Pavinim.

Razlog zaključku da je budućnost u zdravstvenom turizmu, prema inozemnim analizama je ekonomski napredak čovječanstva, te velika upotreba računala što je uveliko promijenilo svakodnevni način života i rada ljudi, posebno u ekonomski razvijenim zemljama.

Zdravstveni turizam najisplativiji

Bez obzira što su more i sunce i dalje ostali osnovni motivi turističkog kretanja, ljudi danas drugačije razmišljaju: svijest o nužnosti poboljšanja vlastite zdravstvene kondicije utjecala je promjenu ponašanja turista na odmoru, pa tako mnogi izležavanje na plaži zamjenjuju raznim sportsko- rekreativnim aktivnostima, medicinskim programima, kurama mršavljenja, programima ljepote te drugim sličnim sadržajima.

Posebno treba sagledati ekonomsku isplativost ovog vida turizma. Zdravstveni turizam nije sezonski nego cjelogodišnji; turisti su velike platežne moći, dnevna potrošnja iznosi prosječnih 90 eura dok trajanje boravka iznosi najmanje 21 dan.

Slovenci su to pametno prepoznali početkom devedesetih godina te iako nemaju prirodne resurse (za razliku od Hrvatskog Zagorja), uspješnim ulaganjem uspjeli su stvoriti kupališta koja, uz nas Hrvate, masovno privlače nekada naše tradicionalne goste, Austrijance, Nijemce i Talijane.

Politika i pretvorbena mafija uništili hrvatske toplice

Dok naši susjedi beru plodove svoje sposobnosti a naše nesposobnosti, zanimljivo je (kad ne bi bilo žalosno) vidjeti u kakvom se stanju nalaze naše toplice.

Stubičke Tolice osamdesetih godina slovile za najveći kupališni kompleks ovog dijela Europe, a po površini na kojoj se rasprostiru zauzimale su sedmo mjesto u konkurenciji svih europskih toplica.

Kvalitetom vode koja na izvorištu ima temperaturu od 43 do 65 C i njezinom ljekovitošću bile su svrstavane odmah do najpoznatijih toplica Karlovy Vari u Češkoj. Godišnje je Stubake posjećivalo oko pola milijuna gostiju, od toga četrdeset posto stranaca.

S te polazne točke, ali i s u potpunosti obnovljenim hotelom "Matija Gubec" sagrađenim 1973. godine, bez duga te uz činjenicu da nikada nisu poslovale s gubitkom, Stubičke su Toplice dočekale devedesete godine.

Međutim, nekim čudom 1995. kada se kreću u privatizaciju, načelnik općine i predsjednik nadzornog odbora, HDZ-ovac Vladimir Bosnar proglašava HTP "Matija Gubec" kroničnim gubitašem. Kako smo saznali od dobro obaviještenog i upućenog izvora, to "nije i ne može biti istina".

Cilj stvaranja gubitaša je smanjenje temeljne vrijednosti poduzeća. To im i uspijeva, tako je procjena temeljnog kapitala, u odnosu na procjenu iz 1993 godine umanjena za oko 42 %.

Npr. u potpunosti obnovljen hotel, visoko kategoriziran, "Matija Gubec" površine 11,171 četvornih metara po osnovi smanjenja vrijednost biva procijenjen na 3,78 milijuna njemačkih maraka, što je 378 DEM-a po četvornom metru. Podsjećamo, radi se o visoko rangiranom i u potpunosti funkcionalnom hotelu.

Ugovorom o dokapitalizaciji 1996 godine na čelo HTP-a dolazi poduzetnik Zdenko Poštek, koji se obvezuje tijekom šest godina u razvoj toplica uložiti 23 milijuna DEM-a. U tu je svrhu ii obavio neke radnje, kao što su uređenje zatvorenih bazena, uređenja kavane itd. Međutim ostaje sporno jeli to učinio iz prihoda poduzeća ili vlastitim sredstvima.

Zdenko Poštek upravlja poduzećem sve do 1998 godine, kad kupnjom dionica od MIORH-a vlasnikom postaje varaždinski tajkun, trgovac oružjem sa sumnjivom prošlošću Ivan Hudoletnjak. Isti potom kupnjom dionica od malih dioničara postaje vlasnikom više od 98 % dionica HTP-a "Matija Gubec”. Prvi mu je potez nasilno izbacivanje Zdenka Pošteka iz HTP-a "Matija Gubec".

Prema kuloarskim pričama, tom činu je aktivno sudjelovao bivši pomoćnik Ministra obrane Vladimir Zagorec kompenzirajući tako dug koji je MORH imao prema Hudoletnjaku kao dobavljaču oružja za OS RH.

Danas, Hudoljetnjak je vlasnik HTP-a "Matija Gubec". Jedan od najvećih kupališnih kompleksa u Europi se "obnavlja" mijenjanjem pločica na bazenima i prvi puta od osnutka 1947 godine neće biti otvorenja kupališne sezone 1. svibnja, a prema izjavi djelatnika, otvaranje se očekuje tek u srpnju.

Tuheljske Toplice gdje je 1982 godine "Hidroelektra" izgradila impozantan sportsko -rekreacijski centar "Mihanović", imaju objekt od 146 soba, sklop zatvorenih i otvorenih bazena, sportske polivalentne dvorane, teniske, nogometne, košarkaške terene te šesterostaznu kuglanu.

Prvobitna namjena tog objekta bila je priprema sportaša, recimo nogometaša. Podsjećamo, naša se nogometna reprezentacija priprema u Sloveniji.
Tijekom rata u ŠRC se smještaju prognanici te tamo borave sve do 1996 godine kada počinje poznati HDZ-ov koncept privatizacije.

Krešimir Ilinčić iz Zlatara i bračni par Estela i Alojz Mužar uz poznati sistem dokapitalizacije preuzimaju ŠRC "Mihanović" uz obavezu da u tri godine u kompleks investiraju pet milijuna DM-a. Privatizacijski trojac 1997 godine dobiva kredit Hypo Banke u iznosu od 12,5 milijuna DM-a za adaptaciju hotela. Jamac dobivenog kredita je nitko drugi nego Vlada Republike Hrvatske.

Od tog novca u adaptaciju hotela utrošeno je svega dva milijuna DM-a i to na sporedne i uglavnom nepotrebne zahvate kao što su obnavljanje stolarije, mijenjanje krovišta. Vrhunac svega je zamjena odvodnih žljebova, inače odlično uščuvanih, enormno skupim bakrenim. Ostatak novca netragom nestaje.

Estela i Alojz Mužar vraćaju se u Kanadu, Krešimir Ilinčić i dalje živi i radi u Zlataru baveći se privatnim poduzetništvom. Mi kao porezni obveznici odgovaramo za Vladino jamstvo I uredno vraćamo kredit.

Danas "Mihanovićem" upravlja stečajni upravitelj Zdravko Mitak i svi su objekti u funkciji. Kao izvjestan kupac "Mihanovića" javilo se slovensko kupalište "Aqualuna" iz pograničnog mjesta Podčetrtek.

Predsjednik Hrvatskog sabora na otvorenju slovenskog Aqualuna s hrvatskom vodom i hrvatskim turistima

Ako prolistamo malo stare novine, u "Nedjelnom vjesniku" 3. lipnja 2001 godine pojavio se naslov "Novo vodeno veselje uz slovensko-hrvatsku granicu". Dalje u tekstu ispod tog naslova navodi se da je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić prisustvovao svečanom otvaranju termalnog parka “Aqualuna". Kako dalje u tekstu saznajemo, u taj su objekt Slovenci uložili 7,5 milijuna DM.

Park može prihvatiti oko 5.000 posjetitelja dnevno, a do kraja sezone očekuje ih se oko sto tisuća.

Paradoksalan podatak koji nije naveden u članku jest da Slovenci pune bazene hrvatskom termalnom vodom! S istog hrvatskog izvorišta Harina Zlata Slovenci pune bazene i u Atomskim Toplicama.

Ni dvije godine poslije "Aqualuna" kupuje hrvatsko kupalište "Mihanović" na zaradi zasnovanoj na našim prirodnim bogatstvima!

Ministrica turizma i dalje obavještava javnost iz Dubrovnika ili svjetskih sajmova turizma o sjajnom stanju našeg turizma, a predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, da je dobio vizu, krenuo bi danas u Kanadu u potragu za bračnim parom Mužar.

A mi ćemo i dalje umjesto u Stubičke ili Tuheljske Toplice, na kupanje u našoj vodi putovati u Sloveniju.