BIVŠI premijer Ivo Sanader danas je na ponovljenom suđenju nepravomoćno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo u slučaju Hypo banke.

Bilo je to treće suđenje Sanaderu za isto kazneno djelo i prvo na kojem je Sanader prvostupanjski proglašen nevinim za ratno profiterstvo. 

Stvar je išla ovako. Sanader je za ratno profiterstvo prvi put nepravomoćno osuđen 2012. na deset godina zatvora. No ta je presuda srušena i vraćena na ponovno suđenje. Na tom je suđenju 2018. godine osuđen na dvije i pol godine zatvora, nakon što je proglašen krivim za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti uz primjenu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. No Vrhovni je sud početkom ožujka 2022. godine okinuo tu osuđujuću presudu i još jednom vratio predmet na ponovno suđenje. 

Sanadera se u optužnici teretilo da je od 1994. do 1995. godine kao zamjenik ministra vanjskih poslova i ovlašteni pregovarač u ime vlade Republike Hrvatske dogovarao uvjete ugovora o zajmu Hypo banke, koji je vladi bio potreban za kupnju zgrada veleposlanstava u svijetu. Sanaderu je stavljeno na teret da je iskoristio ratno stanje za uzimanje provizije pri sklapanju tog ugovora u iznosu 5% od odobrenog zajma, odnosno 3.610.528 kuna, i to u gotovini. 

No danas je na Županijskom sudu u Zagrebu Sanader oslobođen jer je sud zaključio da se ne radi o ratnom profiterstvu, onako kako je propisano Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva.

Pogledajmo koji su ključni zaključci suda izneseni u današnjoj presudi. 

1. Novac je isplaćen i isplaćen je u vrijeme rata

Sutkinja Županijskog suda Saša Lui u obrazloženju presude nije sporila da je Sanader počinio kazneno djelo koje mu se stavljalo na teret, nego je fokus bio na tome radi li se tu o ratnom profiterstvu kako ga opisuje zakon ili ne. Štoviše, sutkinja je istaknula kako je nedvojbeno da je provizija isplaćena iz sredstava Hypo banke. 

Kazala je i kako za sud nije sporno da je počinjenje djela bilo u vremenu Domovinskog rata, dakle u vremenu koje obuhvaća Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva. 

Također je rekla da djelo koje se Sanaderu stavlja na teret spada u ona djela na koja se može primijeniti odredba o ratnom profiterstvu. "U Zakonu o nezastarijevanju kaznenih djela za ratno profiterstvo taksativno su navedena kaznena djela na koja se može primijeniti taj zakon. Kazneno djelo za koje se tereti Sanader nalazi se u katalogu tih djela", rekla je sutkinja. 

2. Nema materijalne štete Hrvatskoj, nego samo moralne

Sud je, dakle, utvrdio da je novac isplaćen i nesporno mu je da je to bilo u vrijeme rata. No, kako je rekla sutkinja, to nije bilo na štetu Republike Hrvatske. Kazala je da šteta za Hrvatsku nije bila materijalna, nego moralna, te da se ona ne može smatrati nesrazmjernom imovinskom koristi u kontekstu Zakona o ratnom profiterstvu. 

Ovaj aspekt detaljnije je obrazložen u odluci Vrhovnog suda iz ožujka ove godine u kojoj je navedeno da je kredit za koji je Sanader, prema optužnici, primio proviziju i zloupotrijebio svoj položaj zapravo bio povoljan za Republiku Hrvatsku, u odnosu na nepovoljne uvjete kreditiranja na domaćem bankarskom tržištu.

Vrhovni je sud naveo da je kredit bio povoljan i kad je riječ o visini kamatnih stopa i kad je riječ o roku otplate te da u vrijeme zaključenja ugovora o zajmu nije bilo stranih konkurentskih banaka na tržištu koje bi bile zainteresirane za kreditiranje Republike Hrvatske, a provizija je isplaćena iz sredstava banke, a ne na teret države.

I Vrhovni sud u odluci iz ožujka i Županijski sud u današnjoj presudi, dakle, zagovaraju tezu da Hrvatska Sanaderovom provizijom nije pretrpjela nikakvu materijalnu štetu. Sud se, barem koliko je poznato, nije bavio time je li Hrvatska od Hypa mogla dobiti i bolje uvjete za kredit da Sanaderu nije isplaćeno 3.6 milijuna kuna provizije i, još važnije, je li bilo kakvih drugih implikacija takve rabote, budući da je ovim kreditom Hypo banka ušla na hrvatsko tržište, na kojem do tada nije bila prisutna. 

3. Nije ozbiljno ugrozio državu i nije ugrozio "temeljne vrijednosti"

Sutkinja je u obrazloženju presude također rekla da je smisao Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva u situacijama kada tim djelima dolazi do ozbiljne ugroženosti države te da to ovdje nije bio slučaj jer se ne radi o iznosu koji bi ozbiljno ugrozio funkcioniranje države.

Županijski se sud time svrstao uz Vrhovni sud koji je, ukidajući drugu osuđujuću nepravomoćnu presudu Sanaderu za ratno profiterstvo, osporio da su zbog provizije Sanaderu od 3 milijuna i 600 tisuća kuna bile ugrožene "temeljne državne i društvene vrijednosti u ratu" ili da su bili ugroženi "materijalni uvjeti života stanovništva".

"Naime, to je jedan od temeljnih kriterija za ostvarenje bitnih obilježja kaznenog djela ratnog profiterstva prema pravnom shvaćanju izraženom u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske tijekom ovog postupka", naveo je tada Vrhovni sud. 

4. Sanader nije uzeo dovoljno novca

Iz današnje presude Županijskog suda proizlazi i da je Sanader oslobođen jer nije uzeo dovoljno novca. 

Sutkinja Saša Lui rekla je da Zakon o nezastarijevanju ne precizira iznos kojim se definira nesrazmjerna korist, no da korist mora biti takva da ozbiljno ugrožava stabilnost i funkcioniranje države. 

"Iznos od više od preko 3 milijuna i 600 tisuća kuna predstavlja znatnu imovinsku korist u smislu odredbi Kaznenog zakona. Istovremeno takav iznos ne predstavlja iznos koji je imao u vidu Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva kao iznos nesrazmjerne imovinske koristi dostatan da dovede u pitanje funkcioniranje države u vrijeme rata, kako to proizlazi iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske te niza odluka Vrhovnog suda RH", rekla je sutkinja. 

5. Ako nije ratno profiterstvo, onda je apsolutna zastara

S obzirom na sve prethodne zaključke kojima je sud ustanovio da nisu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o nezastarijevanju kaznenih dijela ratnog profiterstva, Sanader je proglašen nevinim. Naime, kako je rekla sutkinja u obrazloženju presude, za osnovno kazneno djelo, odnosno zloupotrebu položaja i ovlasti, nastupila je apsolutna zastara.

"Šteta za Republiku Hrvatsku je prije svega moralnog karaktera u vidu nepovjerenja u institucije. Takvu štetu predstavlja svaki nezakoniti postupak nekog dužnosnika, ne samo u ratno vrijeme. U odnosu na osnovno kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. i 2. kaznenog zakona, pa i ako bi se primjenjivali rokovi zastare najnepovoljniji za optuženika, u međuvremenu je nastupila apsolutna zastara kaznenog progona", rekla je sutkinja Saša Lui.