JEDNOM osvojena vlast, pa bilo to u najmanjoj općini ili besmislenoj županiji, teško se ispušta iz ruku. Požeški župan Alojz Tomašević, osumnjičen, optužen i na kraju jučer nepravomoćno osuđen za obiteljsko nasilje, nema baš nikakvu namjeru podnijeti ostavku, a osim rijetkih glasova zgađenih njegovim postupcima, na to ga nitko i ne tjera.

>> Mlatio je, prijetio, ponižavao, davio... Ne ide u zatvor, pročitajte presudu

Zbog Bandića gurao Lex Šerif

Kada bi ga netko i htio na silu smijeniti, taj bi pothvat, zahvaljujući zakonu koji je progurao bivši ministar uprave Lovro Kuščević, bio gotovo nemoguć. U vrijeme kada je Kuščević gurao takozvani Lex Šerif, spekuliralo se da to čini da bi što je moguće više zaštitio HDZ-ovog koalicijskog partnera i višestrukog USKOK-ovog optuženika Milana Bandića. No Kuščević je, eto, napravio i veliku uslugu svom bivšem stranačkom kolegi Alojzu Tomaševiću koji je već sutradan nakon što je osuđen mirno vezao kravatu i službenim se automobilom odvezao na posao župana, što god taj posao bio.

>> Bivši HDZ-ovac koji je mlatio ženu: Idem na posao, nisam nasilnik

Lakše je promijeniti Ustav nego smijeniti načelnika općine ili župana

"Lex Šerif propisuje načine micanja čelnika jedinica lokalne uprave i samouprave. I po starom zakonu ih je bilo teško smijeniti, a sada je to još teže", rekao je za Index Ivan Koprić, stručnjak za javnu upravu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

>> STRUČNJAK DETALJNO O LEX ŠERIFU Sramota! Zakon je nezamislivo pravno nasilje

Po starom zakonu pokrenuta su samo dva referenduma na kojima se pokušalo smijeniti čelnike i oba su propala zbog prestrogih uvjeta koji su se referendumima morali ispuniti.

"Referendumi su pokrenuti u dvije male općine, gdje je relativno lako bilo skupiti potpise za raspisivanje referenduma, ali na njih nije izašao dovoljan broj birača da bi uspjeli", podsjetio je Koprić. Paradoksalno, ali u Hrvatskoj je razmjerno lakše promijeniti Ustav na referendumu nego smijeniti načelnika općine, gradonačelnika ili župana. 

Strogi uvjeti za opoziv

Da bi se referendum uopće raspisao, potrebno je prikupiti potpise 20 posto upisanih birača, a čak i ako se u tome uspije, na referendum mora izaći više od polovice svih upisanih u birački popis. Interesi za lokalne izbore su uglavnom mali, a za referendume još manji pa su lokalni šerifi praktički nesmjenjivi.

Skupštine i vijeća ih mogu spasiti

"Uz to je u zakon 2017. godine ubačen još jedan filter kojim se štite čelnici. Lokalno vijeće ili skupština mogu se raspustiti i tako spasiti čelnika od smjene", ukazao je Koprić. Ako, primjerice, župan ima odanu većinu u skupštini, može spriječiti referendum i umjesto da se njega smijeni, izazvati nove izbore za lokalni parlament. 

"Čak i ako vijeće ili skupština nisu voljni riskirati s novim izborima, oni mogu otezati s referendumom jer se on prvo mora uvrstiti na dnevni red, pa se o njemu raspravlja i glasa, a to traje dok se bura ne stiša. Sve je to napravljeno da bi se razvodnile inicijative za opoziv lokalnih čelnika", rekao je Koprić.

Do pravomoćne presude prođe nekoliko mandata

U zakonu o lokalnim izborima, doduše, stoji da čelnicima automatski prestaje mandat ako su pravomoćno osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od jednog mjeseca. Zahvaljujući poznatoj brzini i strogoći hrvatskih sudova, šerifi mogu mirno spavati. Do pravomoćnosti presude može im proći i nekoliko mandata, a kada i budu osuđeni, kazne su uglavnom uvjetne i mogu mirno nastaviti svoje političke živote.