RUSIJA i Ukrajina mogle bi do kraja drugog tromjesečja postići "nesavršen dogovor" kojim bi se rat na terenu zamrznuo, ali bez sklapanja sveobuhvatnog mirovnog sporazuma, stoji u novom izvješću geopolitičkog odjela američke banke JP Morgan Chase.

Izvješće centra, koji je tek nedavno osnovan i predstavlja se kao savjetodavno tijelo za globalne izazove, navodi da je za Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog "završna faza već stigla". No ističe se i da će trajnost bilo kakvog dogovora ovisiti o tome koliko će Putin biti zadovoljan zapadnim i ukrajinskim ustupcima, kao i o snazi sigurnosnih jamstava koja će pratiti sporazum.

Četiri moguća scenarija

Analiza prikazuje četiri moguća scenarija mirovnih pregovora, uz paralele s drugim sukobima i procjenu vjerojatnosti za svaki od njih. Nijedan scenarij, međutim, ne pretpostavlja da će Ukrajina vratiti punu kontrolu nad svojim teritorijem ili se pridružiti NATO-u.

Prema izvješću, šanse za ostvarenje i najpovoljnijeg i najgoreg ishoda za Ukrajinu – scenarija "Južna Koreja" i "Bjelorusija" – iznose po 15 posto.

Scenarij "Južna Koreja" predviđa stacioniranje europskih vojnika u Ukrajini kao "odvraćajuće sile", uz američko jamstvo pomoći i obavještajne potpore, čime bi se stabiliziralo područje pod kontrolom Kijeva, koje trenutačno obuhvaća oko 80 posto zemlje.

Nasuprot tome, scenarij "Bjelorusija" predviđa da bi se SAD mogle povući iz potpore Ukrajini, dok bi Europa zakazala u jačanju svoje podrške. "Rusija bi ostala pri svojim maksimalističkim zahtjevima i tražila potpunu kapitulaciju Ukrajine, pretvarajući je u svoju vazalsku državu", navodi se u izvješću. "U tom bi scenariju Rusija efektivno dobila rat, podijelila Zapad i nepovratno srušila poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata."

Najvjerojatniji ishod - scenarij "Gruzija"

Analitičari smatraju da je najvjerojatniji ishod, s 50 posto izgleda, scenarij "Gruzija" – koji opisuju kao "ni dobar ni loš". U tom slučaju Ukrajina ne bi dobila ni strane trupe ni značajnu vojnu podršku, što bi zemlju ostavilo izloženom daljnjoj nestabilnosti, usporilo njezin put prema EU i NATO-u te dovelo do "postupnog povratka pod ruski utjecaj".

Četvrti scenarij, nazvan "Izrael", ima 20 posto šansi i ocijenjen je kao "još uvijek prihvatljiv". U tom bi slučaju Ukrajina nastavila primati snažnu i dugoročnu vojnu i gospodarsku pomoć Zapada, ali bez prisutnosti stranih vojnika na terenu. 

Takva bi podrška, navodi se, omogućila Ukrajini da se pretvori u vojnu tvrđavu, provede modernizaciju vojske i s vremenom razvije vlastiti mehanizam odvraćanja. No opasnost od novog rata stalno bi visjela nad zemljom.

Nema napretka oko pregovora

Podsjetimo, Rusija i Ukrajina obnovile su u svibnju pregovore u Istanbulu, što je rezultiralo najvećom razmjenom zarobljenika od početka rata. U sklopu dogovora, svaka je strana oslobodila po 1000 zarobljenika tijekom tri dana, uključujući vojnike i civile. Ova gesta potaknula je nadu u obnovu diplomatskih napora, iako su istovremeno nastavljeni ruski napadi na ukrajinske gradove, uključujući masovni zračni napad na Kijev koji je izazvao brojne ozljede i materijalnu štetu.

Iako su pregovori obnovljeni, razlike između dviju strana ostaju značajne. Rusija zahtijeva da Ukrajina prizna aneksiju Krima i rusku kontrolu nad dijelovima pet istočnih oblasti, što Kijev odlučno odbacuje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužuje Moskvu za odugovlačenje pregovora i pokušaj kupovanja vremena, dok ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov najavljuje predstavljanje nacrta mirovnog sporazuma nakon završetka razmjene zarobljenika.

Unatoč posredovanju američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je izrazio optimizam glede mogućeg mirovnog sporazuma, konkretni rezultati još nisu postignuti.