NAKON što je završio Svjetski ekonomski forum u Davosu, gdje se ipak ublažila napetost između Europe i SAD-a zbog Grenlanda, u Bruxellesu je održan zatvoreni sastanak europskih čelnika.

Prema izvješćima, preispituje se stari model odnosa EU-a i SAD-a. Rasprava je prošla bez velikih odluka, ali s tihim dogovorom kako je došlo do "sudbonosnog" prekida u tom odnosu. Naravno, ključan povod je politika Washingtona prema Grenlandu, odnosno prijetnja da će SAD zauzeti taj teritorij.

Konkretni koraci

U raznim člancima zapadnih medija mogu se iščitati određeni koraci koji bi trebali biti poduzeti kako bi se krenulo u smjeru jačanja EU-a kao zajednice. Neki od tih koraka su smanjivanje suvereniteta pojedinačnih zemalja EU-a, davanje ovlasti europskoj birokraciji te formiranje zasebne obrambene politike.

To znači da bi se time jačale europske institucije i da bi se prešlo na centraliziranije upravljanje zemljama EU-a. To bi se postiglo napuštanjem načela jednoglasnosti u vanjskoj i obrambenoj politici, čime bi se ubrzalo odlučivanje.

Ukrajina kao ključni element sigurnosti Europe

Posebno se napominje da bi buduća europska sigurnosna arhitektura morala biti izgrađena s Ukrajinom kao ključnim elementom. Budući da Ukrajina ima najveću i najiskusniju vojsku u Europi, jasno je da Europa ne smije "propustiti" uključiti Ukrajinu u svoj obrambeno-sigurnosni sustav.

No, bez obzira na samostalnu politiku, EU mora pronaći zajednički jezik s Washingtonom. Svaka europska strategija bila bi osuđena na propast ako bi se vodila bitka na dva fronta - s Rusijom i SAD-om. U tom kontekstu, Europskoj uniji je ključni vanjskopolitički cilj osigurati da ne eskalira sukob sa SAD-om.

Novi pregovori

Nakon što je završio forum u Davosu, krenuo je i nastavak pregovora za završetak rata u Ukrajini. Započeo je sastankom predsjednika Putina s američkim predstavnicima - Witkoffom i Kushnerom. Uz njih je bio i Josh Gruenbaum koji je došao kako bi nadgledao rad "Odbora za mir", koji je osnovao Trump.

Izvorno, Odbor je osnovan za upravljanje Gazom, a dosad se organizaciji pridružilo, prema različitim izvorima, 30-35 zemalja. Trump je sugerirao da bi Odbor moglo zamijeniti UN. Rusija je također pozvana u Odbor, međutim Moskva zasad nije dala svoj pristanak.

Maratonski pregovori između predstavništva SAD-a i Ukrajine u Davosu te predstavništva SAD-a i Rusije u Moskvi i dalje nisu riješili glavnu prepreku - povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa.

To je osobno potvrdio Jurij Ušakov koji je spomenuo da bez teritorijalnog rješenja "u duhu Anchoragea" mirno rješenje nije moguće. Ovime je potvrdio da su se američka i ruska delegacija složile po pitanju Donbasa, o čemu se mjesecima nagađalo nakon sastanka ruskog i američkog predsjednika na Aljasci.

Trilateralni sastanak

Sve je to bio uvod u trilateralni sastanak u Abu Dhabiju. Pozitivno je što se radi o izravnom trilateralnom sastanku u kojem SAD ima ulogu posrednika. Ukrajinsku delegaciju predvodili su Umerov i Budanov, a rusku Kostjukov.

To prije svega znači da je rusku stranu predstavljalo isključivo vojno osoblje, što je objašnjeno time da su ruski predstavnici ovlašteni govoriti samo o povlačenju ukrajinskih snaga iz Donbasa. Također je i ukrajinski predsjednik spomenuo da je pitanje Donbasa ključna točka sastanka.

Koliko je poznato, politička odluka neće biti donesena ni nakon ovog sastanka, međutim prema riječima ukrajinskog predsjednika, razgovor je bio "konstruktivan". Ono što se može pročitati iz raznih zapadnih medija jest da se Ukrajini nude ulaganja i sigurnosna jamstva u zamjenu za povlačenje snaga iz Donbasa. Međutim, i dalje je nejasno kako bi to sve funkcioniralo.

Čvrste pozicije

Ono što se gotovo sa sigurnošću može reći jest da SAD želi izbjeći bilo kakvo jamstvo koje bi podrazumijevalo izravno sudjelovanje američke vojske u slučaju novog rata. Osim toga, SAD ne želi dati jamstva ni europskim snagama, što stvara prilično nejasnu sliku kako bi ta jamstva trebala izgledati.

Dodatno, Moskva i dalje inzistira na ukrajinskoj neutralnosti, što je početna točka svih priča o pregovorima i razlozima za pokretanje invazije od početka rata. Drugo, piše se o "ogromnim ulaganjima" (iznosi idu i do 800 milijardi dolara), ali opet je nejasno iz kojih izvora i koji projekti su u to uključeni.

Ukrajina ovim tempom može braniti ostatak Donbasa barem godinu dana

Stoga i ne čudi previše pozicija Ukrajine, koja i dalje inzistira na boljim uvjetima u pregovorima. Iako se stalno govori o tome kako će Rusija ionako zauzeti Donbas, bitno je pod kojim uvjetima će ga zauzeti. Ukrajina može to bitno usporiti, što pokazuje i stanje na terenu.

Iako je situacija za ukrajinsku vojsku zaista nepovoljna, ovim tempom Ukrajina može preostali dio Donbasa braniti barem godinu dana. Pogotovo ako se uzme u obzir da je Kramatorsk znatno veći grad od onih koje je ruska vojska dosad zauzimala.

Time se, smatraju u Kijevu, iscrpljuju ruski kapaciteti i povećava mogućnost narušavanja unutarnje sigurnosne slike Ruske Federacije. Ovakvu poziciju vrlo vjerojatno podržava i Europska unija jer što se više ruska vojska iscrpi u Ukrajini, to je manja vjerojatnost da će imati snage eventualno pokrenuti novi rat u Europi. To razumije i predsjednik Zelenski koji sve češće i sve žešće kritizira politiku EU-a.

S druge strane, Moskva razumije što pokušava napraviti Kijev, stoga također pokušava utjecati na unutarnju društvenu sliku Ukrajine. Upravo udari na energetsku infrastrukturu posljednjih mjeseci pokazuju kako Rusija pokušava "natjerati" vlasti u Kijevu na ruske uvjete. Iako nije tajna da postoji velika mogućnost da u tom ratu iscrpljivanja Ukrajina bude ta koja će izvući "deblji kraj", politički Kijev ne izgleda kao da bi zbog toga mogao promijeniti stav.

Presudna godina

Ipak, donekle se očekuje da bi ovo trebala biti presudna godina, gdje će se testirati granice europske solidarnosti i američkog strpljenja.

Osim toga, za očekivati je da će obje strane "odugovlačiti" s političkim odlukama dokle god vjeruju da to neće narušiti društvenu sliku do te mjere da bi sustav mogao kolabirati ili dokle god nije izvjestan težak poraz na prvoj crti. Ipak, vjeruje se da je to vrijeme za "odugovlačenje" sve kraće, a eventualne posljedice sve gore.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala