Zet planira izgradnju nove žičare na Sljemenu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŽIČARA "Sljeme" ovih će dana obilježiti 40. godišnjicu rada, te se ozbiljno razmišlja o zasluženoj mirovini te "stare dame" i gradnji nove žičare, priopćeno je danas iz Ureda za odnose s javnošću Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET).
Ta nova žičara dobila bi novo polazište neposredno uz sadašnje okretište tramvajske linije broj 15 na Dolju kod tunela, bila bi većeg kapaciteta, putovanje njome bilo bi kraće, a imala bi i veću otpornost na vjetar.
U pripremi je stoga javni urbanistički natječaj za donju postaju žičare, a projekt bi trebao startati početkom 2004., najavljuju iz ZET-a.
Želja je, kako ističu, produžiti žičaru do samog vrha Sljemena, no to ovisi o lokacijskoj dozvoli, te se o tome čeka mišljenje Ministarstva zaštite okoliša.
Osuvremenjivanjem žičare "Sljeme" u ZET-u vjeruju kako će se zaokružiti i san o Sljemenu kao rekreacijskom centru Zagrepčana i posjetitelja grada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sadašnja žičara "Sljeme" puštena je u pogon 27. srpnja 1963.
Prva nastojanja o izgradnji žičare koja bi Zagrepčanima omogućila lak i brz pristup do vrha njihova prirodnog terena za rekreaciju, Zagrebačke gore, datiraju još od 1911., no ostvarenje toga projekta omeo je Prvi svjetski rat, te se zamisao o izgradnji napokon počela ostvarivati 1957., podsjećaju iz ZET-a.
Godine 1959. grad Zagreb povjerio je ZET-u gradnju tog objekta koji je snosio i najveći teret financiranja, te kompletnu organizaciju radova. Glavni radovi na gradnji žičare obavljeni su 1962. i 1963., a glavni organizator i koordinator radova bio je ZET-ov inžinjer Andrija Bogner (1890.-1966.).
Kada je sagrađena žičara "Sljeme" bila je po dužini trase duže od četiri kilometara s jednim pogonom najduže postrojenje takve vrste u Europi, a vjerojatno i u svijetu, procjenjuju u ZET-u.
Vožnja žičarom traje 23 minute, a prijevozni kapacitet u jednom satu u svakom smjeru je po 450 osoba koji su smješteni u 90 kabina za četiri osobe.
U svojih 40 godina rada žičara je ukupno prevezla 7.410.770 putnika (podatak do 31. prosinca 2002.). Najviše je putnika prevezeno 1965. (355.268), dok ih je prošle godine prevezeno 160.817.
Ususret desetoj obljetnici rada žičare, 22. srpnja 1973., uslijed olujnog nevremena, došlo je i do jedne nesreće u kojoj su osobe u kabinama ostale punih 24 sata, doznaje se u Uredu za odnose s javnošću ZET-a i dodaje kako su sve osobe spašene.
Ta nova žičara dobila bi novo polazište neposredno uz sadašnje okretište tramvajske linije broj 15 na Dolju kod tunela, bila bi većeg kapaciteta, putovanje njome bilo bi kraće, a imala bi i veću otpornost na vjetar.
U pripremi je stoga javni urbanistički natječaj za donju postaju žičare, a projekt bi trebao startati početkom 2004., najavljuju iz ZET-a.
Želja je, kako ističu, produžiti žičaru do samog vrha Sljemena, no to ovisi o lokacijskoj dozvoli, te se o tome čeka mišljenje Ministarstva zaštite okoliša.
Osuvremenjivanjem žičare "Sljeme" u ZET-u vjeruju kako će se zaokružiti i san o Sljemenu kao rekreacijskom centru Zagrepčana i posjetitelja grada.
Sadašnja žičara "Sljeme" puštena je u pogon 27. srpnja 1963.
Prva nastojanja o izgradnji žičare koja bi Zagrepčanima omogućila lak i brz pristup do vrha njihova prirodnog terena za rekreaciju, Zagrebačke gore, datiraju još od 1911., no ostvarenje toga projekta omeo je Prvi svjetski rat, te se zamisao o izgradnji napokon počela ostvarivati 1957., podsjećaju iz ZET-a.
Godine 1959. grad Zagreb povjerio je ZET-u gradnju tog objekta koji je snosio i najveći teret financiranja, te kompletnu organizaciju radova. Glavni radovi na gradnji žičare obavljeni su 1962. i 1963., a glavni organizator i koordinator radova bio je ZET-ov inžinjer Andrija Bogner (1890.-1966.).
Kada je sagrađena žičara "Sljeme" bila je po dužini trase duže od četiri kilometara s jednim pogonom najduže postrojenje takve vrste u Europi, a vjerojatno i u svijetu, procjenjuju u ZET-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vožnja žičarom traje 23 minute, a prijevozni kapacitet u jednom satu u svakom smjeru je po 450 osoba koji su smješteni u 90 kabina za četiri osobe.
U svojih 40 godina rada žičara je ukupno prevezla 7.410.770 putnika (podatak do 31. prosinca 2002.). Najviše je putnika prevezeno 1965. (355.268), dok ih je prošle godine prevezeno 160.817.
Ususret desetoj obljetnici rada žičare, 22. srpnja 1973., uslijed olujnog nevremena, došlo je i do jedne nesreće u kojoj su osobe u kabinama ostale punih 24 sata, doznaje se u Uredu za odnose s javnošću ZET-a i dodaje kako su sve osobe spašene.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati