ZNANSTVENICI su prvi put proveli sveobuhvatnu analizu proizvodnog procesa kojim je iskovan nebeski disk iz Nebre, artefakt iz brončanog doba star više od 3600 godina.

Brončani disk, otkriven 1999. u blizini njemačkog grada Nebre u istočnoj pokrajini Saska-Anhaltu, smatra se najstarijim poznatim prikazom neba na svijetu.

Studija se fokusirala na detaljan proces kovanja brončane baze diska. Otkriveno je da je metal bio zagrijan na oko 700 Celzijevih stupnjeva i da je prošao kroz deset ciklusa zagrijavanja i kovanja, procesa toplinske obrade koji se koristi kako bi materijal bio manje čvrst i lakši za obradu.

Arheolog Harald Meller rekao je da se istraživanje bavilo proizvodnim procesom brončanog diska, a ne zlatnih elemenata pričvršćenih na njega.

Suvremene tehnike analize, uključujući ispitivanje mikrostrukture i snimanje, potvrdile su drevno umijeće izrade. Uzorak uzet 2002. godine i ponovno ispitan tijekom studije pružio je dodatne podatke o konstrukciji diska uz mjerenja tvrdoće.

Nebeski disk iz Nebre, sa svojim zlatnim prikazima Sunca, Mjeseca i zvijezda, koristila su društva iz brončanog doba tijekom 400 godina. Godine 2013. disk je dodan u UNESCO-ov registar svjetske memorije, koji prikuplja predmete od značaja za čovječanstvo, a smatra se jednim od najznačajnijih njemačkih arheoloških nalaza.

Istraživanje je provedeno u suradnji s Državnim uredom za upravljanje baštinom i arheologiju Saska-Anhalta, Sveučilištem Otto von Guericke u Magdeburgu i tvrtkom DeltaSigma Analytics.