Ako vam padne crijep na auto, radi li se o višoj sili ili ima osnove za naknadu štete?
Prvi preduvjet je da znate tko je vlasnik predmeta koji vam je oštetio automobil tijekom nevremena. Radi li se o crijepu ili grani iz privatnog dvorišta, morat ćete kontaktirati vlasnika, a ako se radi o predmetu koji je pao sa zgrade, treba se javiti upravitelju zgrade.
U slučaju vjetra i nevremena viša sila ne prolazi uvijek. Vrhovni sud Republike Hrvatske je zauzeo stajalište kako olujna bura na određenim područjima ne može biti smatrana višom silom, jer se događa učestalo. U prijevodu to znači da će za oštećenje odgovarati vlasnik predmeta koji je prouzročio štetu.
Pravo iznenađenje slijedi kod pada stabala. Kako piše Revija HAK, nije dovoljno pronaći vlasnika stabla koje je palo na vozilo, nego i provjeriti "zdravstveno stanje“ samog stabla, tj. grane koja vam je oštetila automobil. Sudska praksa kaže da "osoba koja održava drvored na javnoj površini ne odgovara za štetu nastalu na automobilu parkiranom ispod stabla s kojeg je pala zdrava grana uslijed vremenske nepogode (jaki olujni vjetar), jer pad grane nije posljedica neodržavanja drvoreda“.
Ali ako vam je na auto pala zbog bolesti oslabljena grana, radi se o propustu vlasnika stabla koji nije prije uklonio granu te postoji njegova odgovornost. Autor navodi primjer stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2011. godine: "Stablo javora čija se grana odlomila već pri jakom vjetru, zbog bolesti u rastu stabla na spoju grane s deblom, opasna je stvar.“
Proglašenje elementarne nepogode mijenja stvari
Nakon jučerašnjeg nevremena mnogi oštećenici su pohrlili u osiguravajuća društva aktivirati svoje police osiguranja. Postavlja se pitanje što s onima koji nemaju osiguranje.
Stvari se iz korijena mijenjaju ako bude proglašena elementarna nepogoda, jer tada Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica štete od prirodnih nepogoda detaljno regulira postupak. Prvo što morate učiniti je osigurati dokaze koji nedvosmisleno ukazuju na uzrok oštećenja.
Potrebno je imati policijsko izvješće o nastaloj šteti ili obrazac izjave svjedoka kojom će se potvrditi da se određeni automobil doista nalazio na području koje je zahvatila elementarna nepogoda i upravo u vrijeme kada se olujno nevrijeme dogodilo.
U narednim danima pratite hoće li biti javni poziv za prijavu štete pa shodno tome pravodobno popunite papire, skupite dokumentaciju i predajte ju nadležnima. I pripazite, ako i ne bude nadoknada štete na vozilima, to se naknadno može promijeniti dopunom javnog poziva.
Prema Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica štete od prirodnih nepogoda, sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuju se za štete u slučajevima utvrđenim zakonom. Točnije, i u slučaju šteta na imovini koja je osigurana, u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine i dr. Prilikom raspodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda, iznos novčanih sredstava ne može biti veći od 5% iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika, naglašava Revija HAK.
Ponovimo još jednom. Sada je bitno prikupljati dokaze. Ako dođe do proglašenja elementarne nepogode, valja žurno djelovati, pratiti rokove i postupati unutar njih. U vrijeme pisanja ovog članka zagrebačke vlasti su već najavile mogućnosti prijave štete putem web obrasca. Sretno!