"OSIM ako je vaše ime Marvel, a vaša igra rekreiranje fantastičnih krajolika pomoću CGI-ja, svaka velika televizijska ili filmska produkcija treba tražiti prilično spektakularne lokacije na kojima će smjestiti svoje fantastične drame", piše Calum Russell za britanski magazin Far Out, a njegovu kolumnu donosimo u nastavku.
Dok je trilogija Gospodar prstenova Petera Jacksona otputovala na Novi Zeland kako bi rekreirala šarm Međuzemlja, a Dina Denisa Villeneuvea koristila velike ravnice pustinje Wadi Rum u Jordanu da oponaša Arrakis, HBO-ova serija Igra prijestolja otišla je na razne lokacije kako bi oživjela dramu s mačevima i sandalama.
Svijet Westerosa u fantastičnoj seriji nije baš tako bazičan, već je sastavljen od planinskih regija, smrznutih ravnica i ogromnih, kitnjastih gradova. To je nagnalo produkcijski tim da potraži niz različitih lokacija, odabravši Nacionalni park Vatnajökull na Islandu kako bi snimili ledene krajolike "s onu stranu zida", Bardenas Reales u Španjolskoj za scene koje uključuju more Dothraki i Dubrovnik u Hrvatskoj za scene u zapanjujućem King's Landingu.
Stanovnici su ostavljeni s problemom pretjeranog turizma
Smješten na dubokom jugu Hrvatske, na dalmatinskoj obali, Dubrovnik je poznat kao dragulj Jadranskog mora, s prekrasnim pogledom na more usred povijesne gotičke i barokne arhitekture.
Grad je možda najpoznatiji po svojim drevnim barijerama prema moru, tim golemim zidinama koje su bile glavni čimbenik koji je privukao produkcijski tim Igre prijestolja jer je izgled gotovo točno odražavao izmišljenu lokaciju King’s Landinga.
Dok je produkcijski tim možda uživao u korištenju lokacije tijekom nekoliko sezona serije, stanovništvo grada je ostavljeno s egzistencijalnim problemom pretjeranog turizma, s hordama obožavatelja koji iz cijelog svijeta putuju u mali hrvatski grad.
Prepunivši ulice i ulaze u Stari grad, četvrt u kojoj je sniman veći dio HBO-ove serije, mještani su osudili dolazak tisuća kruzera koji su iskrcavali tisuće turista na njihove obale kada je pompa oko serije bila na vrhuncu 2017. godine.
Zagušenost je postala značajan problem, posebice na čuvenom Stradunu, popločanom vapnencem, a 2017. godine zabilježeno je da se broj stanovnika Starog grada smanjio s 5000 u 1991. na 1157 ljudi. Taj se pad pripisuje porastu turizma, pri čemu porast turista istjeruje lokalno stanovništvo zahvaljujući priljevu Airbnb smještaja koji podiže lokalne cijene i uništava svaki osjećaj lokalne zajednice.
Grad je morao promijeniti politiku
Preopterećujući infrastrukturu, oštećujući lokalni okoliš i prijeteći integritetu lokalne kulture, turističko pitanje u Dubrovniku prisililo je UNESCO da upozori grad da će njihov status svjetske baštine biti ugrožen ako se nešto ne poduzme u vezi s njihovim problemom.
Do 2018. grad je poslušao upozorenje i poduzeo značajne korake kako bi smanjio broj turista, osobito u zakrčenom području Starog grada, a jedna od uspješnih metoda bila je pomicanje dolaska kruzera kako bi se broj posjetitelja malo rasporedio.
Pretjerani turizam kao rezultat televizijske ili filmske produkcije nije ništa novo, pa je tako film Plaža redatelja Dannyja Boylea iz 2000. nanio nepopravljivu štetu plaži Maya u Tajlandu, a uspjeh Gospodara prstenova privukao je tisuće fanova na novozelandske otoke. No, nastavak gužve u Dubrovniku natjerao je grad na značajnu promjenu politike prema turistima i fanaticima Igre prijestolja, zaključuje Russell.