HRVATSKO društvo dramskih umjetnika svečano je u srijedu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu dodijelilo tradicionalne nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja u 28 kategorija, dok su nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje uručene Ivici Kunčeviću i Ivanki Boljkovac.
Nakon prošlogodišnjeg pandemijskog izdanja u studiju HRT-a, ove godine dodjela Nagrada hrvatskog glumišta HDDU-a ponovo je upriličena u središnjem hrvatskom nacionalnom teatru, uz izravan prijenos na Prvom programu HTV-a. Dodjelu, koja se tradicionalno održava 24. studenoga u spomen na isti datum 1860. kada je s pozornice Narodnoga kazališta na Markovu trgu u Zagrebu glumac Vilim Lesić najavio ulazak hrvatskoga jezika na zagrebačku pozornicu, vodio je glumac Fabijan Pavao Medvešek.
Najbolje u drami, operi i baletu
Najboljim dramskim ostvarenjem u cjelini proglašena je predstava Matiaš Grabancijaš Dijak u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji HNK-a Varaždin, a Dolenčić je za istu predstavu dobio i Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje u drami.
U drami je u protekloj sezoni najbolju glavnu mušku ulogu realizirao Siniša Popović, kojemu je nagrada pripala za ulogu Henrika u predstavi Kad svijeće dogore u režiji Branka Ivande i koprodukciji Teatra Erato iz Zagreba i HNK-a Zagreb, dok je nagrada za najbolju dramsku žensku ulogu otišla u ruke Blanki Bart Hajoš za ulogu Majke u predstavi Alabama u režiji Darija Harjačeka i produkciji Kazališta Virovitica.
Dodijeljene su i nagrade za najbolje sporedne dramske uloge, i to Zrinki Cvitešić i Bojanu Brajčiću, dok su laureati nagrada za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina u drami ove godine Dea Presečki i Eugen Stjepan Višić.
Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju opernu predstavu u cjelini pripala je produkciji HNK-a Ivan pl. Zajc iz Rijeke Tristan i Izolda Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa u režiji Anne Bogart. Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje u istoj kategoriji nagrađen je maestro Ivo Lipanović, za dirigiranje opere Lombardijci Giussepea Verdija u režiji Roberta Boškovića i produkciji HNK-a Split.
U području opere, najbolju mušku ulogu u protekloj je kazališnoj sezoni ostvario Ljubomir Puškarić (Rigoletto u operi Rigoletto u režiji Dražena Siriščevića i produkciji HNK-a Split), a najbolju žensku Kristina Kolar (Santuzza u operi Cavalleria rusticana u režiji Jelene Bosančić i produkciji HNK-a Split).
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina u operi nagrađena je Josipa Bilić.
Najboljom baletnom predstavom u cjelini proglašen je balet Ponos i predrasude na glazbu raznih autora u koreografiji Lea Mujića i izvedbi HNK-a Zagreb, a Mujić je za istu produkciju dobio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje koreografsko ostvarenje. Najbolja ženska i muška baletna umjetnička ostvarenja realizirali su Iva Vitić Gameiro i Tomislav Petranović te, u kategoriji mladih umjetnika do 28 godina Anamarija Marković, i to za uloge u baletu Orašar na glazbu P.I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova i izvedbi HNK-a Zagreb.
U kategoriji lutkarskih predstava i/ili predstava za djecu i mlade najboljom je proglašena predstava Miš u toću Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Gradskog kazališta lutaka Split. Adam Skendžić ostvario je najbolje muško glumačko ostvarenje u toj kategoriji, ulogom Krtice Šktice u predstavi Medo Đuro u vrtiću u režiji Petre Mrduljaš i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka, a Buga Marija Šimić ulogama u predstavi Sunce djever i Neva Nevičica u režiji Ivice Šimića i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba zaslužila je Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje žensko glumačko ostvarenje u predstavi za djecu i mlade.
Dodijeljene su i nagrade za najbolje glumačko ostvarenje u radiodrami Barbari Prpić, za najbolje redateljsko ostvarenje u TV drami Vinku Brešanu te Tomislavu Zajecu za adaptaciju komedije Škrtac J. B. P. Molièrea za istoimenu predstavu u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
Nagrada za najbolju kazališnu scenografiju ove je godine otišla u ruke Stefana Katunara za balet Ponos i predrasude Lea Mujića u izvedbi HNK-a Zagreb, a za kostimografiju Barbari Bourek, za kostime u dramama Škrtac Dore Ruždjak Podolski u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba te Kukci… zaustavljena priča u režiji Saše Anočića i produkciji HNK-a Split.
Boljkovac: Opera nije moj posao nego poziv, Kunčević: Mnogo je dioničara ove nagrade
Svečanu prigodu okupljeni su kazališni umjetnici iskoristili i kako bi se prisjetili svojih kolega koji od lanjske dodjele više nisu s njima, među kojima Špire Guberine, Joška Juvančića, Pere Kvrgića, Saše Anočića, Žarka Potočnjaka, Mire Muhoberac i drugih.
Također su dodijeljena dva posebna priznanja. "Za inovativan pristup i novo iščitavanje klasika svjetske književnosti", žiri za dramu Nagradu za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodijelio je glumačkom i autorskom ansamblu predstave Proces Kafka Teatra &TD iz Zagreba, a istu je nagradu dobio i Zlatko Vitez, za predstavu Evropa za nas ima štrik Glumačke družine Histrion iz Zagreba.
Na proglašenju laureata po kategorijama tradicionalno se uručuju i Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje. Ove godine, nagradu je dobio redatelj Ivica Kunčević za dramu, dok je istu nagradu u području opere dobila ove godine umirovljena nacionalna prvakinja HNK-a Zagreb Ivanka Boljkovac.
Nagradu je Ivici Kunčeviću uručio državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Ivica Poljičak. Kunčević se poklonio okupljenima u publici te zahvalio žiriju na nagradi, svim svojim suradnicima, glumcima s kojima je radio tijekom više od 50 godina karijere, ali i kritici i publici. "Sve su to dioničari ove nagrade", poručio je.
Primivši nagradu, koju joj je uručila voditeljica Ureda za kulturu Grada Zagreba Vera Šimić Jajčinović, Boljkovac je uz zahvale žiriju istaknula kako je jako ponosna što tu nagradu prima upravo na svojoj pozornici, gdje je provela čitav radni vijek, preko 40 godina, uživajući od prvoga dana u poslu "koji nije bio moj posao, već moj poziv".