MATIČNA kompanija Facebooka i Instagrama uskoro bi mogla osloboditi bradavicu. Više od desetljeća nakon što su majke koje doje svoju djecu prvi put upriličile "dojenje" u sjedištu Facebooka u znak prosvjeda protiv zabrane golih grudi, Nadzorni odbor Mete pozvao je na izmjenu kompanijskih pravila koja zabranjuju slike žena s golim prsima - ali ne i muškaraca.
U odluci od 17. siječnja Nadzorni odbor - skupina akademika, političara i novinara koji savjetuju kompaniju o njezinim politikama moderiranja sadržaja - preporučio je da Meta promijeni svoj standard o golotinji i seksualnim aktivnostima odraslih "tako da njime upravljaju jasni kriteriji koji poštuju međunarodne standarde ljudskih prava", prenosi The Guardian.
Odluka Nadzornog odbora uslijedila je nakon Facebookove cenzure dviju objava s korisničkog računa koji vodi transrodan i nebinarni američki par. Objave su prikazivale par kako pozira u toplesu, ali s prekrivenim bradavicama, uz natpise koji opisuju trans zdravstvenu skrb i prikupljanje novca za operaciju.
Slike grudi nisu seksualne
Objave su označili korisnici, a zatim ih je sustav umjetne inteligencije pregledao i uklonio. Nakon što se par žalio na odluku Meta je na kraju vratila objave.
Odbor je utvrdio da se "politika temelji na binarnom pogledu na spol i razlikovanju muških i ženskih tijela", što pravila protiv otkrivanja bradavica čini "nejasnim" kada su u pitanju interseksualni, nebinarni i transrodni korisnici. Preporučeno je da Meta "definira jasne, objektivne kriterije koji poštuju prava" kada je u pitanju moderiranje golotinje "tako da se prema svim ljudima postupa na način koji je u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava".
"Lactivistice" su provele 2000-e godine pokušavajući dokazati da slike grudi nisu inherentno seksualne, a kampanja za #FreetheNipple postala je mainstream 2013. Izraz je ušao u pop-feministički govor 2013., nakon što je Facebook uklonio dijelove dokumentarca "Free the Nipple" glumice i redateljice Line Esco.
Jaka podrška
Kampanja je dobila široku podršku na sveučilišnim kampusima, a podržale su je slavne osobe, uključujući Rihannu, Miley Cyrus i Lenu Dunham. Prošlog tjedna Florence Pugh je noseći prozirnu, žarko ružičastu Valentino haljinu na crvenom tepihu rekla: "Naravno, ne želim uvrijediti ljude, ali mislim da želim reći - kako vas moje bradavice mogu tako uvrijediti?"
Godine 2015. umjetnica iz Los Angelesa Micol Hebron napravila je naljepnice muških bradavica - koje su dopuštene na Instagramu - kako bi ih korisnice Instagrama mogle staviti preko svojih te tako ismijati nejednakost.
Hebron je 2019. pozvana u sjedište Instagrama sa skupinom influencera kako bi razgovarali o kompanijskoj politici prema bradavicama. "Tijekom tog sastanka doznali smo da nema transrodnih osoba u timu za politiku moderiranja sadržaja, a primijetila sam i da tamo nema rodno neutralnih toaleta", rekla je Hebron i dodala: "Za mene je to bilo sve što sam trebala znati da shvatim kako se razgovor o rodu i inkluzivnosti uopće ne vodi u Meti."
Predstavnik Mete osporio je ovakav opis događaja i dodao: "Mnogo toga se promijenilo od 2019. godine."
Meta pozdravlja odluku odbora
No Hebron je rekla da je uzbuđena što se Nadzorni odbor pozabavio pitanjem rodne i spolne diskriminacije: "Osim samo toga da pustimo žene da budu u toplesu, što me uopće ne zanima, mislim da je jako važno držati se cilja da se svim tijelima omogući autonomija."
"Mnogim ljudima zvuči neozbiljno govoriti o bradavicama, ali ako razmislite o načinima na koje vlade diljem svijeta pokušavaju kontrolirati i potisnuti tijela koja identificiraju žene, trans tijela ili nebinarna tijela, to i nije nevažno", rekla je Hebron.
"Meta pozdravlja odluku odbora u ovom slučaju", rekao je njen predstavnik u izjavi u kojoj je navedeno da su fotografije para vraćene prije odluke.
"Stalno razvijamo naše politike kako bismo pomogli da naše platforme budu sigurnije za sve", rekao je glasnogovornik pa dodao: "Znamo da se može učiniti više za podršku LGBTQ+ zajednici, a to znači raditi sa stručnjacima i LGBTQ+ organizacijama za zagovaranje niza pitanja i poboljšanja proizvoda."
Meta ima 60 dana da javno odgovori na preporuke odbora.
"Algoritmi su užasni kad je riječ o kontekstu"
Iako bi zagovornici mogli pozdraviti ideju o slobodnijim bradavicama na internetu, ostaje pitanje kako će Metini automatizirani sustavi za moderiranje sadržaja moći provesti novu politiku o bradavicama. Prikupljanje sredstava za par kako bi si priuštio operaciju nije isto što i situacija kad netko tko traži seks na internetu, ali kompanijska umjetna inteligencija isprva nije prepoznala razliku u objavi. Dakle, kako će ti sustavi moći uočiti razliku između objave toplesa i pornografije?
"Kontekst je sve, a algoritmi su užasni kad je riječ o kontekstu. Zanimljivo pitanje bit će kako Meta može stvoriti nova pravila bez otvaranja brane za pornografiju, zbog čega ta pravila uopće postoje. To bi trebalo biti moguće, ali sam skeptična ako je moderiranje sadržaja automatizirano", rekla je za The Guardian Emily Bell, direktorica Tow centra za digitalno novinarstvo.
Korisnici Facebooka i Instagrama također mogu označiti objave za koje vjeruju da krše pravila, kao što su učinili za fotografiju koja je potaknula odluku odbora. "Ne treba biti genij da bi se shvatilo da postoje određena područja kulturnih ratova u kojima moderiranje sadržaja postaje oružje. Post o kirurgiji nije uopće trebao biti označen kao nedopušteni sadržaj. To bi mogla biti diskriminacija transrodnih osoba", rekla je Bell.
"Tehnologiji nije lako donijeti odluku"
Jillian York, aktivistica i direktorica međunarodne slobode izražavanja pri Electronic Frontier Foundationu, dodala je da je kompanijama koje koriste umjetnu inteligenciju teško donijeti pravu odluku u svakom scenariju. "Na primjer, automatiziranoj tehnologiji nije lako donijeti odluku tko je odrasla osoba u toplesu, a tko dijete u toplesu. AI možda može razlučiti 9-godišnjakinju od 26-godišnjakinje, ali što je sa 17-godišnjakinjom i 18-godišnjakinjom?" rekla je York.
Sarah Murnen, profesorica psihologije na Kenyon Collegeu, rekla je da je pokret Free the Nipple nekoć bio usredotočen na bijele, cisrodne žene, ali da se to mijenja.
"Kad smo razgovarali o tome kao o problemu cis žena, to se činilo manje važnim nego što je sada s trans osobama koje žele biti otvorene o svojim tijelima, dok je antitrans sentiment na svom vrhuncu", rekla je Murnen.
Meti je savjetovano da olabavi restriktivan, binarni način na koji nadzire tijela na internetu. No mnogi sumnjaju u potencijal umjetne inteligencije da zaštiti sve korisnike. "To je velika lekcija, kada stvorite automatizirane sustave, bit će posljedica za ljude koji su više marginalizirani ili manjina u društvu. To su ljudi koji su kažnjeni primjenom algoritma", zaključila je Bell.