SUSJEDSTVO malih naroda često izaziva stereotipe o nesposobnosti ili nepouzdanosti "onih drugih", a neke predrasude koje i danas na nižim razinama postoje između Slovenaca i Hrvata nastale su još prije 150 godina, u vrijeme Bachova apsolutizma, navodi se u jednoj vrsti "bijele knjige" koju je na tu temu u subotu objavio ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

O pozitivnim i negativnim stereotipima koji postoje između dva naroda pisao je krajem 19. stoljeća slovenski pisac Janez Trdina. On je kao učitelj službovao i u više gradova u sjevernoj Hrvatskoj, pa je o tome što "Kranjci" misle o "Horvatima" i obrnuto ostavio u svojim zanimljivim bilješkama bogatu povijesnu građu.

Slovenci su, navodi Trdina, Hrvate tradicionalno smatrali nepoduzetnima i nekoć je postojala izreka: "Idi u Hrvatsku po svoju sreću, tamo novac leži na cesti, ali ga Hrvati ne vide, pa ga kupe Kranjci i Židovi".

S druge strane Trdina navodi da su u vrijeme Bachova apsolutizma 50-ih godina 19. stoljeća austrijske vlasti u Hrvatsku slale svoje službenike iz Slovenije radi učinkovitije naplate poreza zbog čega se u Hrvatskom zagorju klelo "proklete Kranjce" bez obzira na narodnost, dok su "Kranjci" "Horvatima" odgovarali još žešće, da su lijeni i da kradu ono što pripada Caru.

Trdina piše da su postojali i drugi stereotipi, osobito uz samu granicu. Tako su Slovenke iz onoga vremena za Hrvate govorile da su galantniji prema ženama, da manje posjećuju gostionice i da nisu skloni tučnjavama kao njihovi dečki i muževi.

Muškarci su pak odgovarali da se trebaju čuvati Hrvata jer da oni "kradu sve što ima kljun, bilo raca il kopun".