SHAKESPEARE je u slobodno vrijeme uživao u marihuani - tako barem vjeruje južnoafrički antropolog Francis Thackeray, upravitelj Instituta za ljudsku evoluciju iz Johannesburga, koji od Crkve u Velikoj Britaniji pokušava ishoditi dozvolu za ekshumaciju i analizu posmrtnih ostataka slavnog pjesnika, njegove žene Anne Hathaway i kćeri Susanne, prenosi Gizmodo.
Aluzije na napušavanje u sonetima?
Thackery je na ideju o "napušenom umjetniku" došao nakon što je na fragmentima lule, pronađene u Shakespeareovom vrtu, pronašao ostatke marihuane. Kanabis se u to vrijeme u Velikoj Britaniji uzgajao kao sirovina za tkanine i užad, pa do danas ilegalne supstance nije bilo teško doći. Osim na ostatke iz vrta, Thackeray se poziva i na aluzije iz Soneta 76, koji spominje termin "noted weed", što bi mogla biti upravo marihuana, za koju pretpostavlja da je Shakespeareu poslužila kao inspiracija.
Posmrtni ostaci (kosa, zubi i nokti) mogli bi pružiti i podatke o uzroku smrti, kao i potvrditi da kosti zaista pripadaju Shakespeareu i njegovoj obitelji. Ipak, otvaranje groba ima i svoje posljedice, kao što se vidi u sljedećim stihovima, koji su proizašli iz pera samog pjesnika:
"Blessed be the man that spares these stones
And cursed be he who moves my bones"
Laserskim skeniranjem do dokaza
Thackeray tvrdi da se ne boji kletve jer ne namjerava pomicati kosti - koristit će lasersko površinsko skeniranje, kojim će stvoriti 3D model kostura i rekonstruirati lice pokojnika. "Nigdje se ne spominje da se ne smiju dirati zubi", navodi Thackeray. I vrlo maleni uzorak zuba mogao bi sadržavati DNA, čijom bi se analizom provjerila međusobna rodbinska povezanost sa ženskim kosturima, vrsta prehrane i eventualne pušačke navike.
Papiri su proslijeđeni Crkvi Svetog Trojstva, no bit će potrebno dosta čekanja dok se zahtjev analizira i mišljenja uprave pretvore u odluku. Thackeray kaže da je spreman čekati koliko treba. Kristina Killgrove, profesorica antropologije sa sveučilišta u Sjevernoj Karolini, smatra kako ovakvo uznemiravanje grobova nije uvijek ni potrebno ni naročito korisno, jer se, osim kod bolesti koje utječu na kosti, uzrok smrti obično ne može saznati jednostavnom analizom kostiju.
"Nisam prevelika ljubiteljica otvaranja grobova Mona Lise i Shakespearea, samo kako bismo vidjeli kako su umrli, ne znam što bismo time točno trebali dobiti, osim par novih detalja o načinu života u to vrijeme", izjavila je Killgrove.