Mobiteli, laptopi, tableti, sve to dovodi do kratkovidnosti kod mladih ljudi, sve češće i kod djece pa je pretpostavka da će za 10 do 15 godina čak polovica čovječanstva imati problema s kratkovidnošću, otkrio je doc.dr.sc. Dean Šarić, dr. med. gostujući u podcastu kod Ane Radišić.
Šarić je vodeći refrakcijski i transplantacijski kirurg s dvadesetogodišnjim iskustvom u području laserske korekcije vida te u području transplantacijske kirurgije, a iza njega je više od 25 000 zahvata. No on na svoju impresivnu karijeru gleda vrlo prizemno te tvrdi da ne voli kad se medicina glorificira.
"Ne treba praviti famu od svega. Često kažu da je medicina umjetnost, ali ja bih prije rekao da je fini zanat. Ja konkretno ne bih volio apstraktnog umjetnika da mi radi na oku, htio bih radije pravog zanatliju", kaže Šarić koji nije o medicini maštao od djetinjstva. Štoviše.
"Mislio sam da sam ekstremno pametan za fiziku i matematiku i da ću studirati arhitekturu. Onda sam došao u MIOC i shvatio da nisam baš toliko pametan i da nije to za mene. Pa sam nekako došao do prirodnih znanosti, a medicina se ukazala kao dobra prilika da možeš napredovati u znanosti, ali i biti koristan ljudima", otkrio je Šarić. Pojasnio je i da danas nema osobe koja u nekom trenutku života neće imati neki problem s očima, makar bila riječ samo o dioptriji. Kratkovidnost se, zahvaljujući suvremenom načinu života koji uključuje korištenje tehnologije puno više nego prije, proširila kao pošast.
"Posebno bi na to trebali paziti oni koji su skloni kratkovidnosti, odnosno ako su roditelji kratkovidni, njihova djeca bi trebala redovito ići na preglede. Preporuka je da dijete treba barem jedan sat dnevno provesti vani, gledajući u daljinu, u šetnji ili gdje god, ali bitno da je maknuto od ekrana", savjetuje Šarić koji svoj radni dan počinje u klinici, nakon toga radi privatno, a to uključuje i rad vikendom pa ističe da najviše pati njegova obitelj – supruga i kćer.
"Žena je od starta znala što je čeka, ali kćeri koja je sad u predpubertetskoj fazi je dosta teško shvatiti zašto joj ne mogu pomagati oko zadaće i zašto me nikad nema", kaže liječnik koji se redovito nalazi na popisu najdoktora. Otkrio je da takav ritam može imati jer spava kratko – svega tri do četiri sata. Osim rada, njegov posao uključuje i neprestane edukacije u inozemstvu, vrlo često i u Americi.
"Ako se nečim bavite, morate ići tamo gdje se najviše može naučiti, a to je u mom slučaju Američka oftalmološka akademija. Ako želite držati korak sa svijetom, ako želite svojim pacijentima koliko-toliko suvremenu uslugu, morate pratiti sve novosti", poručuje Šarić koji najnovija znanja u oftalmologiji prakticira u poliklinici Optical Express. Riječ je o poliklinici koja se nametnula kao vodeća u području oftalmologije zahvaljujući ulaganju u opremu i tehnologiju, ali i u znanje svojih zaposlenika te u kojoj se rješavaju razne vrste problema s vidom - od laserske korekcije koju su među prvima doveli u Hrvatsku, do zamjene leće i operacije sive mrene (katarakte).
Šarić ističe da vrlo dobro pamti svoje pacijente čak i godinama nakon, ali naročito pamti kad možda nekim pacijentima nije mogao pomoći.
"Nekad nažalost ima situacija kad ne možete pomoći ili možete samo malo pomoći. Sjećam se jednog pacijenta koji je nekoliko puta dolazio na operaciju, kratko vrijeme bi bio dobro i nakon toga se stanje vrati na isto. I onda mi je rekao da razumije sve, ali da moli za još jednu operaciju kako bi još jedanput vidio valu u kojoj se rodio. To mi je bilo baš teško", prisjeća se Šarić, inače veliki zaljubljenik u motore i sport, naročito nogomet i tenis. Posebna motivacija mu je kad može utjecati na mlade ljude i kad mu kažu da ih je nekim svojim primjerom ili savjetom usmjerio u odabiru karijere.
A na pitanje Ane Radišić što bi još u svojoj karijeri htio napraviti, kaže:
"Volio bih u Mostaru podignuti na veću razinu transplantaciju rožnice, tamo je malo zahtjevnije posložiti stvari nego kod nas, i to je još nešto što bi htio u karijeri ostvariti", zaključio je Šarić.
Podcast Ane Radišić s Deanom Šarićem možete pogledati na Aninom YouTube kanalu te na audio platformama Apple Podcast, Spotify i Deezer.
Cijelo gostovanje možete pogledati ovdje.