Hrvatskoj je za dlaku izmaknula pobjeda na Euroviziji. Starije fanove natjecanja sinoćnja večer podsjetila je na 1999. godinu kada je Doris Dragović u Jeruzalemu skinula bijeli veo usred Marije Magdalene i obavila najbolji hrvatski eurovizijski nastup u dotadašnjoj povijesti.
Tada se o Eurosongu pričalo svašta, pa i to da Europa nije mogla dozvoliti da malena tek osamostaljena Hrvatska pobijedi 1999. godine i dobije organizaciju Eurosonga jubilarne 2000. godine.
No, nećemo o Hrvatskoj i tadašnjim i sadašnjim zakulisnim igrama. To imate u ovom tekstu.
Doris je u na Eurosong u Jeruzalem te godine dovela pobjeda Dane International, Židovke koja je 1998. godine bila toliko odvažna da je priznala da je rođena kao muškarac. Biti transseksualna osoba (tada se to tako zvalo) 1998. godine bila je revolucija i nemjerljiva hrabrost. Ortodoksni židovi danima su bili bijesni jer ih je na Eurosongu predstavila Dana International i pobijedila.
No, Dani International se ipak ništa nije dogodilo. Ona je samo radikalno i zauvijek promijenila eurovizijski svijet. Zahvaljujući Dani International od 1998. godine na Eurosongu se duboko poštuju rodni i seksualni identiteti i životi natjecatelja.
Da bi ove godine netko bio nebinarna osoba ili transrodna pjevačica na Eurosongu i ne dobio batine na cesti, zaslužna je, između ostalih, i Židovka Dana International i njezina hrabrost da izađe na pozornicu i pjeva. Zbog hrabrosti Dane International ortodoksni vjernici se na Eurosongu već desetljećima ne pitaju ništa.
Eurovizijski ples sa Židovkom Danom International 1998. godine bio je magičan i revolucionaran.
Turci iz Njemačke su usred Jeruzalema pjevali Selam i Shalom
Nekoliko minuta nakon što je Doris skinula bijeli veo u Jeruzalemu, na scenu su se popeli predstavnici Njemačke. Njemačka se pjesma zvala Reise nach Jerusalem (znam da ovo sad zvuči kao loša zajebancija u kojoj Njemačka s turskom skupinom pjevača pred puno salom Židova pjeva o pohodu na Jeruzalem, ali tako je bilo).
Njemačku je te godine predstavljala skupina Turaka koji su na sceni pjevali o miru i ljubavi. Na turskom, njemačkom, hebrejskom i engleskom pjevali su Selam i Shalom. Pjesmu su skladali njemački glazbenici.
Aleksandar Kostadinov s HRT-a tada je, sjećam se dobro, nakon nastupa rekao rečenicu: "Bili su ovo Turci iz Njemačke… Odnosno… Nijemci…".
Ništa se te godine u Jeruzalemu nije dogodilo Turcima iz Njemačke koji su došli u Jeruzalem pjevati Šalom i Selam na turskom i hebrejskom. Kući su otišli s trećim mjestom. Završili su bolje nego naša Doris. Ispred njihove hotelske sobe nije bilo nikoga. Nije im trebalo nikakvo osiguranje.
20-godišnja pjevačica iz Izraela – najveći neprijatelj propalestinskih fanova Eurovizije
Dok gleda fotografije propalestinskih prosvjeda u Malmou, prosvjednika koji u histeriji dolaze ispred hotela u kojemu spava Eden Golan, normalan čovjek pomisli da je Eden Golan osobno zaklala bar desetero palestinske djece u bolnici.
Veći idealisti pomislili su da u hotelu spava Benjamin Netanjahu i njegovi generali, pa da se hrabra švedska mladost ustala i pobunila. Neupućeni su pomislili da švedska mladost stoji ispred Kunglig slotteta u kojoj upravo kralj Karlo Gustav drži zdravicu izraelskim uzvanicima, pa vodi premijera u kraljevski podrum i daruje mu djedov mač za ubijanje palestinskih civila.
Oni koji nas gledaju iz paralelnog svemira pomislili su da u hotelu spavaju Goebbels i Hitler.
Neki iz starijeg paralelnog svemira pomislili su da je švedska mladost došla pred hotel nekog od kolonijalista koji su osnovali Eurosong nekoliko desetljeća nakon što su opljačkali i porobili pola planete.
No, u hotelu, 2024. godine Gospodnje, spavala je Eden Golan, 20-godišnja pjevačica izraelske nacionalnosti koja je na festival kiča i neukusa došla – pjevati.
Nakon što su bezuspješno tražili razlog da razapnu pjevačicu, a pritom sakriju pravi razlog svoje mržnje, kao mana s neba ukazala im se informacija da će pjevačica nakon Eurovizije ići u vojsku. Sigurno vrlo rado, kažu tviteraši.
U njihovim je očima 20-godišnjakinja željna vojske, oružja, krvi i klanja, jer, pobogu, kakva bi drugo bila djevojka iz Izraela. Nije valjda željna mode, kozmetike, izlazaka i zabave na Eurosongu, kao oni.
Bijesni su, naravno, na informaciju da i Eden i sve druge cure u Izraelu u vojsku - moraju ići i da ih nitko ništa ne pita. Zamislite svijet u kojemu bi Greta i njezina ekipa povlaštene ženske dječurlije morala godinu dana služiti vojsku.
Bambie Thug – nebinarna vještica koja je skupljala poene otvoreno mrzeći Židove
"Plakala sam kad sam vidjela da je Izrael prošao u finale", reče irska nebinarna osoba Bambie Thug nakon drugog polufinala. Zapljeskaše svi.
Hrabra izjava! Vrlo hrabra, rekla bih, Bambi je rekla javno ono što tisuće propalestinskih prosvjednika misle dok čekaju da iz hotela izađe 20-godišnja Židovka da bi je pljunuli i izvrijeđali. Kako je samo hrabro reći ono što histerična rulja misli.
Bambie Thug za sebe kaže da je nebinarna osoba i vještica. Ima veliku sreću što to izgovara na Eurosongu, u srcu slobodne Europe, a ne negdje istočnije. Za izgovoriti na Eurosongu da si gej, lezbijka, transrodna osoba, nebinarna osoba, mačka, vještica ili bilo što što želiš, više ti ne treba nikakva hrabrost. Ta hrabrost ti treba na istoku, da ne kažem bliskom.
Eurosong je već tri desetljeća najslobodniji paralelni svemir Europe u kojemu se najdublje i najiskrenije poštovao svačiji identitet. Ne samo da se poštovao, on se forsirao do granica neukusa. Svu muku izgovaranja rečenice "ja sam nebinarna osoba" za Irkinju i sve ostale queer ljude na Eurosongu je podnijela 1998. godine Židovka Dana International.
Na Eurosongu, koji je do ove godine bio festival slobode, kiča, neukusa i iracionalnih strasti, posljednjih je trideset godina bilo dozvoljeno – sve. Jedina hrabrost na Eurosongu 2024. godine bila je izgovoriti da si Židov i na Eurosong doći iz Izraela.
Pljesak za rusku vojsku
No, tko su eurovizijski prosvjednici koje ste ovih dana gledali u medijima i čitali na Twitteru? Pametni revolucionari i borci za ljudska prava koji idu protiv histerije i sustava? Ljudi koji idu na moćnijeg od sebe? Ne. To su isti ljudi koji su, recimo, 2009. godine dernečili u Rusiji.
Nikakav red flag obožavateljima Eurovizije nije zazvonio kada se Eurosong 2009. održao u Moskvi. Te je godine Rusija na eurovizijsku pozornicu dovela zbor vojske Rusije (!) i dvije fejk lezbijke koje su s ruskom vojskom pjevale Not gonna get us. Nije samo zbor Crvene armije pjevao na sceni nego je na sceni bio i prikaz tenkova i aviona, simpatično i eurovizijski obojen u ružičasto.
Obožavatelji Eurovizije, isti ljudi koji se sad danima u tisućama skupljaju ispred hotela u kojemu spava 20-godišnja pjevačica iz Izraela, te godine nisu primijetili da se nalaze i derneče u zemlji u kojoj je gotovo ilegalno biti homoseksualac i da je na pozornicu Eurosonga izašao zbor najmoćnije vojske tog dijela svijeta i poručio svima oko sebe: "Nećete na nas."
Pljeskali su ruskoj moći na eurovizijskoj sceni onako kako sad plješću onima koji vrijeđaju i zlostavljaju pjevačicu zato što je došla iz Izraela.
Moralom Eurovizije i njezinih fanova, ljudi koji su pljeskali vojsci Rusije na sceni Eurovizije, ljudi koji smatraju da Palestinci u Gazi nisu izabrali Hamas na izborima i da istovremeno pjevačica rođena 2003. godine upravlja vladom Izraela, vlada histerija koju hrane, podržavaju i veličaju – otprilike svi.
Ako se netko sjeti napraviti anketu s ekipom Grete Thunberg u kojoj će ona i njezina skupina povlaštene dječurlije pokazati na karti gdje se nalazi područje Bliskog istoka, bit ću mu jako zahvalna.
Ples sa Židovkom
Eurosong 2024. godine zakucao je 30-godišnji Finac Kaarija koji je hrabro zaplesao sa Židovkom. Ne izmišljam, majke mi. Nakon što su 20-godišnju pjevačicu pod teškim osiguranjem doveli u Malmo Arenu, Finac je primijetio prelijepu Židovku i zaplesao s njom, kao u nekom filmu koji opisuje događaje iz Njemačke u prvoj polovici 20. stoljeća.
Nakon što je video njihovog plesa izašao u javnost, 30-godišnji Finac je, godine Gospodnje 2024., uputio javnu ispriku svijetu jer je zaplesao sa Židovkom.
"Danas sam slučajno sreo predstavnicu Izraela na Euroviziji i snimljen je video. Potom je objavljen na društvenim mrežama bez mojeg dopuštenja. Unatoč mojim zahtjevima za uklanjanjem, nije uklonjen. Želim pojasniti i naglasiti da video nije politička izjava niti podrška bilo koje vrste“, napisao je usred slobodne eurovizijske Europe odrasli čovjek iz Finske.
Eurovizijski ples sa Židovkom Eden Golan ove godine bio je sramota koja se pod svaku cijenu mora prekriti i za koju se doslovno mora ispričati.
Kako se zove ispričavanje javnosti za plesanje sa Židovkom? Kritiziranje vlade Izraela? Slobodna Europa? Liberalna Eurovizija? Ili možda imamo neki drugi, puno točniji i bolji izraz za to?
Ovaj Eurosong će se pamtiti po Baby Lasagni, namještenoj pobjedi neutralne Švicarske koja će se dogodine boriti s histerijom antisemitizma i nebinarnim osobama koje su na njemu pobijedile ili trijumfirale. Hrvati će ga pamtiti po beskrajnoj euforiji i razočarenju koje je uslijedilo.
Ja ću ga pamtiti po židovskoj pjevačici koju su danima maltretirale tisuće ljudi i koja nosi i podnosi teret zločina koji joj ne pripada. I naravno, po tome što se, godine Gospodnje 2024. u srcu Europe 30-godišnji muškarac morao ispričavati javnosti jer je na hodniku sreo lijepu Židovku i zaplesao s njom. Kakav kraj.
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala.