Foto: Vedran Tolić/Index/Saloon
Video: Dario Dalmacija
NAKON 950 dana, Vlaho i Maro Srezović, u pratnji policije i temeljem pravomoćne sudske odluke, ušli su u prostor nekada kultnog kluba Saloon.
Radilo se o emotivnom iskustvu za sve uključene, a posebno Maru Srezovića koji nam je priznao da se tijekom obilaska kluba nekoliko puta rasplakao što je i razumljivo s obzirom da je cijelog života bio povezan s kultnim klubom.
Ovo je ujedno i prvi njihov ulazak nakon dvije godine i osam mjeseci.
Podsjetimo, u listopadu 2013. godine tvrtka Klokan, osnovana samo par mjeseci prije, nasilno je ušla u Saloon tvrdeći da imaju pravovaljan ugovor za najam prostora kojeg su potpisali s KK Cibona, na čijem je čelu bio Ivica Lovrić, tada i danas pročelnik za sport Grada Zagreba. Dokument s kojim je provaljeno na koncu se pokazao nevažećim.
"Ovo me podsjeća na prizore iz Vukovara"
Nevjerojatno danas zvuči da su Vlaho i Maro Srezović mislili da se radi o provali, a tako su i pozvali policiju, no zaštitari Klemm Securitya koji su se pojavili ispred vrata Saloona tvrdili su da imaju pravovaljani ugovor s Cibonom te sve dozvole Grada Zagreba. Policija se povukla te je tako počela devastacija i uništavanje Saloona.
Prošetali smo devastiranim klubom koji je nekoć bio glavno okupljalište zagrebačkih rokera i alternativaca, a danas je gotovo nevjerojatno da su se na ovom mjestu još prije samo nekoliko godina održali odlično posjećeni tulumi.
"Ovo me podsjeća na prizore iz Vukovara", rekao nam je Maro dok smo prolazili mračnim, razrušenim i vlažnim prostorijama koje su nekoć bile plesni podij, DJ kabina i separei. Porazgovarali smo s njim o tome kako se osjeća, koji su planovi i postoji li šansa da Saloon uskoro otvori vrata gostima. Više pogledajte u videu koji je snimio naš Dario Dalmacija.
Klub je vrata službeno otvorio 13. veljače 1970., a vlasnici, Dubrovčanin Vlaho Srezović i njegov sugrađanin Albert Papo, ujedno i prvi DJ koji je uz pomoć Ivana Balenta Tratinčice zabavljao gomile mladih koji su pohrlili u klub.
"UZ NEVIĐENU dreku, pucnjavu i jurnjavu, intervenciju šerifa (sa zvijezdom) i njegovog pomoćnika (bez glave), otvoren je u subotu disco-klub 'Saloon', uređen u stilu divljeg zapada", napisao je novinar Vjesnika Jovan Hovan i tako najavio otvorenje danas kultnog Saloona.
Ana Karić, prva počasna kuma
Na otvorenju kluba ukazala su se mnoga tada velika imena. Glumica Božidarka Frajt, redatelj Dubravko Pick, manekenka Irena Uhl, tadašnji predsjednik Lokomotive Pero Zlatar, glumac Ratko Buljan, Zdenka Vučković, Vojo Šiljak i mnogi drugi.
Prva počasna kuma kluba bila je legendarna hrvatska glumica Ana Karić koja je, za tu priliku naoružana tomahavkom, uveličala otvorenje.
"Sjećam se oduševljenja Ane Karić načinom na koji je bila primljena i koliko je isticala da je cijelo to iskustvo bilo nezaboravno", govori nam još jedan velikan hrvatskog glumišta Relja Bašić, također jedan od kumova.
Glumci, pjevači, nogometaši, voditelji, novinari...
Tijekom godina, klub je ugostio mnoga velika imena, od braće Petrović, Gorana Ivaniševića, Roberta Prosinečkog i Branka Gračanina, preko glumaca Rade Šerbedžije, Renea Bitorajca i Tarika Filipovića, voditeljice Mirne Berend, novinara Denisa Latina, političara Ive Sanadera, Jadranke Kosor i Milana Bandića, pa sve do glazbenika među kojima su bili i Josipa Lisac, Mišo Kovač, Dino Dvornik, Oliver Dragojević, Tony Cetinski, Gibonni, ali i brojni rokeri poput Davora Gopca, Davorina Bogovića i Vještica ili čak "dancera" poput Ivane Banfić, Ilana Kabilja i skupine E.T. koji su devedesetih žarili i palili klubovima diljem zemlje.
Trener GNK Dinamo Zoran Mamić također je bio jedan od redovnih posjetitelja kluba, a za Index je izjavio: "Radi se o kultnom zagrebačkom klubu na čijim su zabavama odrastale mnoge generacije pa tako i moje društvo. Nemoguće je uopće se sjetiti koliko smo se puta odlično zabavljali u Saloonu; zapravo, možda je bolje i ne sjetiti se svega. Bila su to krasna vremena, sjajne večeri i zabave kojih se uvijek rado sjetim. Saloonu želim sretan rođendan i vjerujem da će se uskoro vratiti ta vremena kada je to bilo neizostavno mjesto svakog izlaska; mlađe zagrebačke generacije zaslužuju doživjeti 'pravi Saloon',zaljubiti se tamo i sve ostalo što čini život mladih ljudi."
Balašević nije mogao u klub
No, to su samo zvijezde s domaće scene, a klub na Tuškancu tijekom godina privukao je i niz poznatih stranaca među kojima su grčki redatelj Costa-Gavras, Alberto Tomba, članovi grupe UB40 (koji su se potukli s fotografom pa su slike tog posjeta iz potpuno razumljivih razloga netragom nestale), John McEnroe, Ingemar Stenmark, a šuškalo se i kako se u klubu pojavio Bono Vox. No, Srezović je priču o posjetu slavnog Irca nazvao najobičnijim tračem.
Bile su tu i zvijezde iz regije kao što su Lepa Brena i njezin suprug, Halid Bešlić, Kemal Monteno, a posebno zanimljiva priča vezana je za nesuđenog posjetitelja Đorđa Balaševića.
Naime, Balašević je početkom osamdesetih vojni rok služio u Hrvatskoj, a upravo u tom periodu njegov veliki hit bio je, između ostalih i svima poznata "Mirka".
"Došao je pred Saloon, ali ga redari zbog uniforme nisu pustili u klub pa je Đole bio prisiljen sjesti pred Saloon dok je unutra udarala 'Mirka'", prepričava nam jednu od brojnih anegdota Srezović.
Diskoklubovi, "loš utjecaj za mladež"
I dok su sedamdesete prošle bez prevelikih problema, osamdesete su kultnom zagrebačkom klubu donijele poteškoću u vidu odluke vlasti da zatvori sve klubove u Jugoslaviji zbog "lošeg utjecaja na mladež". Vlasnici Saloona tom su problemu doskočili tako što su iskoristili rupu u zakonu stvorivši jasan program koji je bio jedan uvjeta da klubovi nastave s radom. Pozornica je niknula preko noći, a otvorena je i kuhinja (klubovi su morali posluživati tople obroke).
Devedesete su, s obzirom na ponudu u gradu Zagrebu koja se u to vrijeme vrtjela oko tek nekoliko podjednako važnih klubova, označile najbolje razdoblje Saloona, a brojni su koncerti privukli velik broj posjetitelja.
Jedna od njih bila je i Bojana Gregorić koja klub pamti kao prvi u koji je izašla, ali i kao mjesto na kojem je njezin brat upoznao svoju buduću suprugu.
"Na moj je nagovor došao u Saloon. Tu večer nije htio izaći, ali bila sam uporna pa je popustio i te večeri upoznao buduću suprug. Saloon je tako kumovao jednom lijepom braku koji traje već 14 godina", otkrila nam je Bojana.
"Rock pivo"
Sredinom devedesetih, Saloon je počeo prodavati i vlastito "rock pivo" Ruby Tuesday koje su objeručke prihvatili i brojni rokeri vjerujući kako se radi o pivu koje je daleko kvalitetnije od ostatka ponude.
Međutim, Srezović nam otkriva i simpatičan detalj koji baca novo svjetlo na ovaj nekoć popularan brend.
"Jedna pivovara na skladištu je imala višak piva koje im se izuzetno slabo prodavalo, a mi smo ga po nižoj cijeni odlučili otkupiti, nalijepiti svoju etiketu i prodavati ga kao Ruby Tuesday. Odlično je prolazila i dobivali smo brojne pohvale, ali mnogi nisu znali da je riječ o jednom daleko nepopularnijem pivu", prisjeća se Srezović.
Problematične dvijetisućite
"Zajednički nazivnik Saloona jest da je bio ilustracija društvenog života i klime u Zagrebu. Pokazali su još jednom koliko su napravili za klupsku scenu u Zagrebu i to je samo jedan od dugova koje mu zagrebačka publika mora otplatiti", rekao je uoči tridesete obljetnice kluba pokojni Dražen Vrdoljak.
Te su riječi uvele Saloon u novi milenij, ali radi se o vjerojatno najproblematičnijem razdoblju za klub na Tuškancu.
Naime, osim proboja turbofolka, "pošasti" pred kojom su poklekli mnogi hrvatski klubovi, Saloon se u ovom periodu suočio i sa zakonskim problemima pa su 2011. na godinu dana morali zatvoriti vrata zbog neplaćanja doprinosa.
Problemi kluba godinama su se razvlačili po sudovima zbog neriješenih imovinsko pravnih problema, a predmet se na sudu prvi puta našao još 2004. godine.
Valja naglasiti kako je obitelj Srezović došla u posjed Saloona 1970. godine temeljem ugovora s tadašnjim Košarkaškim klubom Lokomotiva, današnjom Cibonom. Klub se godinama dograđivao da bi na kraju bilo izgrađeno gotovo tisuću kvadrata. Pokazalo se bespravnih, a obitelj Srezović krenula je u legalizaciju.
"Zemljište ispod Saloona privatizacijom društvenog vlasništva prešlo je u državno te su pretvorbom Kinematografi postali vlasnici zemlje na vrlo sumnjiv način. Grad Zagreb 2003. kupuje Kinematografe odnosno zemljište ispod Kina Tuškanac i današnje Garaže i zgrade Saloona te time svojata Saloon zbog čega se od 2004. vodi sudski spor oko utvrđivanja vlasništva Zgrade Saloona što je apsurd jer Srezović od 1970. posluje, a grad se pojavljuje tek 2003.", govori nam Srezović i dodaje: "Napominjem da smo pismenim putem molili bivšeg gradonačelnika Bandića za rješavanje problema, no nikada nismo dobili odgovor. Nakon osam godina od kupnje zemljišta mučki smo napadnuti te smo nasilno i bez sudske odluke izbačeni iz Saloona. Tada smo cijeli slučaj prijavili USKOK-u i DORH-u, a nakon puno medijskih objava u vezi kluba, neizravno su potvrđena i brojna kaznena djela koja su se dogodila oko Saloona, a o čemu jasno govori i otvorena istraga DORH-a".
Tužna i zagonetna budućnost
Stvari su danas dijelom riješene, ali pred vlasnicima i njihovim odvjetnikom Hrvojem Čipčićem Bregadinomm još je dug put.
Jedinim dijelom treba se izboriti za nadoknadu nastale materijalne štete, ali ne smijemo zaboraviti ni štetu koja je nastala time što klub gotovo tri godine nije radio. Pitanje je i isplati li se klub uopće renovirati ili bi jeftinija varijanta bila izgraditi novi.
Čipčić-Bregadin dodaje i da bi sve moglo potrajati još dvije-tri godine.
U svakom slučaju, naša je želja da se Saloon što prije vrati starom sjaju i nastavi tamo gdje je stao jer radi se o kultnom klubu bogate tradicije.