Turizam Hrvatskoj donosi goleme prihode, no sve više domaćih i posjetitelja upozorava na njegovu drugu stranu. Posljednjih se godina dalmatinski gradovi ubrzano mijenjaju, a njihove stare jezgre, prema mišljenju mnogih, postupno gube autentičnost i svakodnevni život lokalnog stanovništva. Na to je upozorila jedna posjetiteljica Zadra, čija je objava na Redditu potaknula raspravu o smjeru u kojem se grad razvija. Nakon nedavnog posjeta, napisala je kako grad jedva prepoznaje.
"Kalelarga se pretvorila u strahotu. Šetam nedavno Zadrom i ne prepoznajem ga. Na Kalelargi samo pekare, sladoledi, pizze i restorani (ali oni tourist trap tip restorana). Patke da ne spominjem i gumene bonbone. Pranje love? Užas. Što se dogodilo? Bila sam i zimus, a na ulici psa nema. Na svakom lokalu piše ‘godišnji’. Nisam znala da GO traje mjesecima. O čemu se tu radi, Zadrani dragi? Najljepši grad imate, ali nije više za prepoznati", napisala je.
Problem koji pogađa cijelu obalu
Njezina objava brzo je prikupila brojne komentare jer slične promjene pogađaju i druge obalne gradove, od Splita i Dubrovnika do manjih mjesta uz Jadran. Korisnici upozoravaju da se ponuda u središtima gradova sve više prilagođava brzoj zaradi i masovnom turizmu, dok tradicionalne trgovine, obrti i sadržaji za lokalno stanovništvo nestaju.
"U mnogim europskim turističkim gradovima u starim jezgrama možete pronaći galerije, butike i kvalitetnu domaću ponudu. Kod nas, međutim, prevladavaju suvenirnice s jeftinom robom, brza hrana i zamke za turiste", napisao je jedan komentator.
Drugi smatraju da problem nije samo u turizmu, nego i u nedostatku dugoročne strategije razvoja. "Kad se sve podredi sezoni i brzoj zaradi, grad postupno gubi identitet. Stare jezgre postaju kulisa za turiste, a lokalno stanovništvo se iseljava zbog visokih cijena i nemogućnosti normalnog života", upozorio je jedan korisnik.
Prazni gradovi zimi
Mnogi ističu i da su obalni gradovi zimi gotovo pusti. Dio ugostiteljskih objekata radi samo nekoliko mjeseci godišnje, a stanovi u starim jezgrama sve se češće pretvaraju u apartmane za turistički najam.
Urbanisti i sociolozi već dugo upozoravaju na procese gentrifikacije i apartmanizacije, u kojima se povijesna središta prilagođavaju turistima, dok ih lokalno stanovništvo napušta zbog rasta troškova i promijenjenog načina života.
Iako su kritike sve glasnije, mnogi napominju da ovo nije isključivo hrvatski problem, već izazov s kojim se suočavaju turistički gradovi diljem svijeta.