ŠVEĐANI imaju riječ za osjećaj koji se javlja kad avionom otputujete na odmor, a znate da pritom štetite planetu - "flygskam" - sram od letenja.
Poznato je da emisije plinova koje uzrokuje zračni promet, često jedini pristupačan način da odemo na odmor onamo kamo želimo, uvelike pridonose klimatskim promjenama.
I zato se većina ljudi sve češće pita je li takvo putovanje prikladno u trenutku kada svijet gori.
Povrh svega, novi fenomen mijenja način na koji se razgovara o putovanjima. Umjesto da raspravljaju o najjeftinijim i najbržim načinima dolaska na odredište, ljudi se fokusiraju na to kako onamo stići na što održiviji način.
Stručnjak za psihologiju potrošača Martin Lohman kaže da sram od letenja zasigurno raste. Po posljednjim analizama podataka turističke industrije, gotovo tri četvrtine ljudi koji putuju avionom ne osjeća se dobro zbog klimatskih promjena i efekta staklenika.
"Čini se da se suočavamo s promjenama u vrijednostima", kaže Lohmann. "Sram od letenja je izraz unutarnjeg sukoba, ne rješenja. S jedne strane, ljudi žele putovati, a s druge, ne žele negativno utjecati na klimu", tvrdi.
"Trenutačno istražujemo kako se ljudi nose s takvim unutarnjim sukobom. Ne razgovarati o tome bilo bi privremeno moguće, no s druge strane, putovanje je odlična tema za razgovor. I evo novog sukoba", rekao je.
Za suzbijanje globalnog zagrijavanja potrebni su golemi napori, uključujući drastično smanjenje emisije ugljikova dioksida po glavi stanovnika. Drugim riječima, nema više letenja na odmor.
No unatoč tomu što se fenomen srama od letenja širi, nema većeg pada u broju korisnika zračnog prometa, a to se ni ne očekuje u kraćem roku.
"Ljudi su ekološki svjesni, ali rijetko se tko odriče putovanja zrakoplovom", kaže Michael Kopatz iz njemačkog Instituta za klimu, okoliš i energiju.
"Ako svi oko mene na odmor putuju avionom, i ja ću putovati na isti način. Klimatski problem nemoguće je riješiti moralom. Nitko dobrovoljno ne mijenja ponašanje, osobito kada su putovanja zrakoplovom tako jeftina", kazao je.
Turizam neće nestati
I stručnjak za krstarenja Matthias Morr primijetio je promjenu u razgovorima o putovanjima. "Krstarenjima su se nekoć ljudi hvalili. A danas mnogi kažu da o tome radije ne bi razgovarali jer misle da će ih kritizirati."
"Kruzer je u osnovi SUV u industriji putovanja", kaže Morr. Tako velik brod ujedno simbolizira puno toga protiv čega se bore i protestiraju aktivisti za zaštitu klime.
U velikim gradovima živi puno ljudi, osobito samaca koji nemaju automobil, ali novac investiraju u putovanja.
"To je temeljni dio njihova stila života i mislim da se mnogi od njih putovanja ne bi odrekli", rekao je Morr. Postmaterijalizam je dugo bio u modi i govorilo se da treba ulagati u iskustvo, a ne u stvari, dodao je.
Lohmann kaže kako ne smatra da će turizmu doći kraj. "Putovanja imaju puno pozitivnih aspekata, rekreaciju, iskustvo, učenje, sreću."
Prestiž koji netko stječe putovanjima ionako je samo bio nuspojava. "Ljude koji su iskusili svijet uvijek se cijenilo i taj aspekt ne nestaje tek tako", zaključio je.