"Samo nas struja dijeli od divljaštva": Intervju s autorom hit trilera Blackout

Foto: Privatni album, Promo

PRIJE nekoliko tjedana u našim knjižarama pojavio se triler s pričom o nestanku električne energije u Europi.

Struje je nestalo uslijed terorističkog napada hakera nezadovoljnih našom civilizacijom. Njihovi planovi nisu samo čin koji bi upozorio da nešto nije u redu sa zapadnim svijetom – oni su odlučili sve srušiti iz temelja. Knjiga zvučnog naslova Blackout djelo je austrijskog autora Marca Elsberga i dosad je prodana u preko 2 milijuna primjeraka.

Radnja se događa unutar nekoliko dana, a tempo je ubrzan i oduzima dah. Glavni protagonist talijanski je haker sumnjive prošlosti koji uspije ući u trag organiziranoj mreži koja stoji iza potpunog kolapsa. No oni koji bi ga trebali poslušati smatraju da bi baš on mogao biti krivac te ga progone. I dok cijeli kontinent obavija mrak i ruši se civilizacija, nekoliko ljudi pokušat će spriječiti najveću katastrofu.

Autor je upravo u posjetu Zagrebu te je jučer održao promociju knjige. Nakratko smo sjeli s njim te mu postavili nekoliko pitanja o knjizi.

Kako ste došli do ideje za roman? Struja je nešto što uzimamo kao zdravo za gotovo, a vi ste sve preokrenuli naglavce.

O knjizi sam počeo razmišljati dok sam pisao jedan drugi roman koji nikada nije objavljen. Tijekom tog vremena, shvatio sam koliko se organizacija našeg društva promijenila u samo nekoliko desetljeća i koje bi mogle biti posljedice toga. Tako sam odlučio pisati o energentu koji je u srži svega. Jer električna energija je toliko ključna za ovo društvo da njezin nestanak onemogućava normalan život.

Pišete o svijetu koji svi poznajemo. Koliko ste dugo istraživali mogućnost kolapsa sustava električne energije da biste priču učinili realističnom?

Prikupljanje znanja i podataka za ovaj roman trajalo je nekoliko godina. Razgovarao sam s brojnim ekspertima iz različitih područja, od stručnjaka za opskrbu energijom, stručnjaka za informatičku sigurnost pa sve do voditelja zaduženih za civilnu zaštitu.

Budući da je vaš roman Blackout utemeljen na stvarnim činjenicama čime je dobio na snazi, zanima nas kakve su bile reakcije inženjera i stručnjaka kada su ga pročitali? Taj tip ljudi poznat je po svojem kritičkom oku za detalje. Jeste li ih uvjerili?

Uvjerio sam ih u potpunosti. Shvatili su da sam puno razgovarao upravo s ljudima sličnima njima. Brojne tvrtke u Njemačkoj koje se bave opskrbom energije i sigurnošću informatičkih sustava koriste ovaj roman kao predložak za obuku svojih novih zaposlenika. No i dalje je to samo napeta priča i fikcija.

Blackout je triler o propustima u sigurnosti energetskih mreža koji su doveli do katastrofe. Koji drugi scenariji bi se mogli dogoditi zbog našeg oslanjanja na visoke razine povezanosti? Što je s informacijama koje postaju kameni temeljci društva i čijom bi manipulacijom također moglo doći do raznih katastrofa?

U početku, kada sam razmišljao o ideji za knjigu te samoj radnji, razmatrao sam mogućnost rušenje glavnih infrastrukturnih mreža: opskrba energijom, komunikacija, tijekovi novca i financijske usluge, slom logistike i prijevoza. Na kraju sam shvatio da je udar na sustave električne energije najbrži i najjednostavniji način za to. I tako sam se odlučio za potpuno zamračenje.

Jeste li ikada razmišljali o posljedicama pada interneta na globalnoj razini u periodu od, recimo, mjesec dana? Može li se to uopće dogoditi na širem području?

Posljedice pada interneta bi bile devastirajuće. U vrijeme kad sam pisao Blackout bilo je jednostavnije srušiti električni sustav. Danas bi internet bio idealan poligon za razvijanje sličnog scenarija jer se njegova struktura promijenila i postala nestabilnija.

Osim ovog, napisali ste još dva romana. S obzirom na veliki interes hrvatskih čitatelja za Blackout, sigurni smo da će ih zanimati o čemu u njima radi.

Godine 2014. objavio sam roman Zero. On govori o britanskoj novinarki i njezinoj kćeri koje se upletu u kriminalne radnje preko društvenih mreža: manipulaciju ljudima, čak i izborima. U to vrijeme manipulacija izborima činila se znanstvenom fantastikom. Sada je to stvarnost.

Nakon toga, 2016., objavio sam Helix, priču o mladim roditeljima koji su željeli svoju djecu genetski usavršiti u tajnoj eksperimentalnoj instituciji u SAD-u. Istovremeno se na raznim mjestima pojavljuju genetski modificirane biljke koje pronalaze na mjestima na kojima inače ne bi rasle. Slijedi ubojstvo ključnog čovjeka vlade laboratorijskim mikroorganizmima…

Komentare možete pogledati na ovom linku.
 
Komentare možete pogledati na ovom linku.