25 godina od Černobila: Zatvorimo vrata nuklearkama i okrenimo se suncu, vjetru, biomasi...

POVODOM 25. godišnjice, aktivisti Zelene liste su u predvečerje 25. travnja 2011. na stari pješački most na Savi izvjesili transparent s natpisom Černobil 25+ i zapalili 25 svijeća. To je poruka građanima Zagreba i Hrvatske da se sjete černobilske nuklearne katastrofe i svih žrtava koje su nastale uslijed jedne pogreške u nuklearnoj centrali. Upozorenje je to vlastima, ali i građanima na sve opasnosti koje im prijete od nuklearnih elektrana, jer ni Krško nije daleko od Zagreba, upozoravaju u priopćenju poslanom medijima.

Iz Zelene liste podsjećaju da je u eksploziji reaktora u Černobilu 26. travnja neposredno umrlo oko sedam tisuća ljudi, a do danas, kroz period od 25 godina, prema ukrajinskim izvorima, broj žrtava posljedica Černobila popeo se na milijun.

Ni nakon 25 godina černobilski reaktor nije u potpunosti saniran

"Milijuni četvornih kilometara Ukrajine, Bjelorusije i Rusije trajno su zagađeni radioaktivnim materijama i bit će nenastanjeni narednih nekoliko stotina godina. Te 'davne' 1986. radioaktivni oblaci zagadili su doslovno cijelu Europu. Porast broja kancerogenih oboljenja kao posljedicu Černobila teško je dokazati zbog utjecaja raznih drugih čimbenika na okoliš i zdravlje, ali je nepobitna činjenica da u Europi više nema željeza ili nekog drugog metala koji bi bio podoban za izradu preciznog instrumenta za mjerenje stupnja radijacije", ističu.

Iz Zelene liste podsjećaju kako i nakon 25 godina černobilski reaktor nije u potpunosti saniran, dok na drugoj strani svijeta, u Japanu, nuklearka Fukushima odnosi nove žrtve nuklearne tehnologije. Koliko će u gusto naseljenom Japanu biti žrtava, a koliko trajno zagađenog mora i zemlje još se nitko ne usuđuje ni prognozirati, dodaju.

Rizik je prevelik u odnosu na relativno malu energetsku korist

"Nepodnošljiva je lakoća kojom nuklearni lobisti prelaze preko neospornih činjenica kao što je Černobil prije 25 godina ili Fukushima danas. Radi se jednostavno o nerazmjerno visokom riziku u odnosu na relativno malu energetsku korist. Lobisti najčešće barataju podacima kako u svijetu ima preko 1000 nuklearnih elektrana u kojima 'sve štima', da je do nesreće došlo u samo te dvije, tri zbog ljudske greške ili prirodne katastrofe, a to matematički čini faktor rizika nuklearki od
svega dva promila", kažu iz Zelene akcije napominjući da ukoliko se ta dva promila ostvare, imamo tisuće mrtvih, stotine tisuća oboljelih i nepovratno izgubljene prirodne resurse na ogromnim površinama zagađenog zemljišta.

"Zato danas, sjećajući se žrtava černobilske nuklearne katastrofe, ponovo postavljamo zahtjev
sadašnjoj i svim budućim hrvatskim Vladama za izmjenom energetske strategije Hrvatske - da
zauvijek zatvore vrata nuklearnim elektranama i okrenu se razvoju tehnologija koje koriste bezopasne i neiscrpne obnovljive izvore poput sunca, vjetra, biomase i geotermalnih izvora", zaključuje se u priopćenju.