Foto: Arhiva
PREMIJER Zoran Milanović zamjerio je danas Katoličkoj crkvi da na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve holokausta u Saboru "nije bila predstavljena na razini na kojoj su bile predstavljene druge vjerske zajednice" te zaključio kako "očito za to treba još vremena".
"Bilo bi mi drago da je Katolička crkva zastupljena na istoj razini kao i druge zajednice", rekao je Milanović obraćajući se okupljenima.
Holokaust je nazvao najgorom stvari u povijesti čovječanstva "koju je jedna politička klika nametnula njemačkoj naciji u trenutku duboke krize, apatije i beznađa".
Protiv NDH ustale desetine i stotine tisuća Hrvata
Kazao je da holokaust "nije nastao preko noći", da ga u prvih godinu i sedam mjeseci rata nije bilo. Ustvrdio je da do travnja 1941. u Europi nije bilo koncentracijskih logora ni masovnih egzekucija po osnovi vjere i porijekla.
"To se u tom travnju mijenja osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske koja je u nekoliko tjedana krenula s masovnim ubojstvima ljudi druge vjere i nacije. Prvo Srba, a odmah nakon toga i Židova. To se dogodilo nekoliko mjeseci prije napada na Sovjetski Savez. Tek nakon tog trenutka, krajem lipnja 1941. u istočnoj Europi počinju masovna ubojstva, prije svega Židova", ustvrdio je Milanović.
Naglasio je da su protiv takve NDH ustale desetine i stotine tisuća Hrvata. "Zbog toga je i danas u kriznim vremenima jako bitno da imamo i građanski odgoj i svijest djece o različitosti, pravu da budeš drugačiji, pravu da drugačije razmišljaš dok god se u tu zajednicu prema općim načelima uklapaš", dodao je.
Podsjetio je da ubijeni u holokaustu nisu imali mogućnost izbora, čak i ako su željeli otići iz Njemačke te da "od toga, nažalost, ni danas kao društvo ne možemo pobjeći".
"Došao je komunizam, došla je osveta. Osveta naprosto moralno nije opravdana. Dogodila se osveta, a prije te osvete dogodio se masovno ubojstvo zatvorenika koji su samo htjeli pobjeći na slobodu iz Jasenovca. Ni to ne opravdava osvetu koja se dogodila mjesec dana kasnije", zaključio je Milanović.
Leko podsjetio na Jasenovac
Predsjednik Sabora Josip Leko također je podsjetio na koncentracijski logor u Jasenovcu koji je, kaže, nastao po uzoru na druge nacističke logore.
Upitao je zašto je Ujedinjenim narodima trebalo čak 60 godina da proglase Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta te ustvrdio da su druge europske države dugo vremena zatvarale oči pred krvavim događajima u Njemačkoj, kao što su, kaže, zatvarale oči i pred krvavim događajima na našim prostorima 1990-ih, sve do pokolja u Srebrenici.
"Žrtava holokausta prisjećamo se da se više nikad ne bi ponovili ratovi i genocid, da nas više nikad ne obuzme zaborav", zaključio je Leko.
Istaknuo je da je holokaust opomena da se mora odgovorno i odlučno štititi slobodu, mir i jednakopravnost građana.
Moderator Nadbiskupskog duhovnog stola Nedjeljko Pintarić je nakon svečanosti Milanovićeve prozivke Crkvi ocijenio "neprimjerenima mjestu i događaju koji komemoriramo".
Novinarima je objasnio da zagrebački nadbiskup Josip Bozanić nije mogao nazočiti današnjoj komemoraciji jer sudjeluje na sjednici Vijeća Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.
"Vijeće HBK već 15 godina u siječnju zasjeda u Zagrebu. Nadbiskup se zbog toga na vrijeme ispričao Saboru da neće moći biti na današnjoj komemoraciji, na koju sam došao kao sljedeći po hijerarhiji u Nadbiskupskom duhovnom stolu", objasnio je Pintarić.
Josipović: Na Dan sjećanja na holokaust svi moramo preispitati svoju savjest
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta je dan kada svi moramo preispitati svoju savjest, kada svoju savjest mora preispitati čitavo čovječanstvo, izjavio je danas predsjednik RH Ivo Josipović.
Josipović je, nakon svečanosti u povodu Dana sjećanja na žrtve holokausta u Saboru podsjetio da su u holokaustu tijekom Drugog svjetskog rata stradali milijuni nevinih žrtava, prije svega Židovi i židovski narod, ali i drugi narodi.
"Na Dan sjećanja na žrtve holokausta moramo misliti o tome da se rat, holokaust i genocid više nikada ne ponove. Na žalost, svjedočimo tome da širom svijeta i danas postoje ratovi, i danas postoje ljudi koji zagovaraju mržnju prema drugima i koji su spremni na najstrašnije čine", rekao je Josipović.
Dodao je da i mi u Hrvatskoj moramo preispitati svoju povijest i osuditi ono što se događalo u vrijeme Drugoga svjetskog rata, posebno u logoru Jasenovac, "simbolu holokausta, simbolu stradanja židova, Srba, Roma, ali i svih drugih, uključujući i Hrvata".
U Virovitici obilježen Dan sjećanja na žrtve holokausta
Paljenjem svijeća u spomen na šest milijuna Židova stradalih u Drugome svjetskom ratu Židovska općina u Virovitici obilježila je Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Svijeće su zapaljene ispod spomen-ploče na zgradi prodavaonice "Borova" u središtu Virovitice, na mjestu gdje je do 1942. godine bila sinagoga.
"U Virovitici i okolici 1941. godine živjelo je oko 300 Židova, a oslobođenje zemlje i slobodu dočekalo je njih dvadesetak. Danas smo jedna od najmanjih židovskih općina u Hrvatskoj, ali se trudimo da uz pomoć lokalne zajednice, Ministarstva kulture i dobronamjernih ljudi obnovimo mrtvačnicu na Židovskom groblju i da ona postane muzejski objekt", rekao je obnašatelj dužnosti predsjednika Židovske općine Ljubo Weiss.
Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Alen Bjelica rekao je da će obnova zgrade mrtvačnice na Židovskome groblju završiti ove godine.
"Nadam se da ćemo bivšu mrtvačnicu pretvoriti i memorijalni centar u kojem ćemo se sjećati onoga što su Židovi značili Virovitici i Hrvatskoj", rekao je Bjelica.