Ilustracija: Arhiva
Oni su prvostupnici zdravstvenih smjerova - sestrinstva, radiologije, radne terapije i laboratorijske dijagnostike. Pohađali su preddiplomski studij u trajanju od tri godine te diplomirali. Već više od godine dana čekaju natječaje za pripravnički staž, nakon kojeg mogu polagati stručni ispit i tek tada kao zdravstveni radnici predati zahtjev za licencu i krenuti u "lov" na posao. Nažalost, veliki problem u Hrvatskoj predstavlja upravo taj put zdravstvenih radnika od diplomiranja do traženja posla.
Nekada 70 posto plaće
Do 2008. godine pripravnički staž odrađivao se besplatno. Zasnivao se "volonterski" radni odnos, a natječaji su nudili dovoljno mjesta, bilo da je riječ o srednjoj zdravstvenoj školi ili višem zdravstvenom fakultetu. 2008. godine je tadašnja Vlada uvela plaćeni pripravnički staž, u iznosu 75 posto plaće zdravstvenih radnika (ovisno o kvalifikaciji), uz plaćene putne troškove i doprinose. Nakon samo jedne godine u državnoj blagajni je ponestalo novaca, što je odvelo korak unazad prema neplaćenom pripravničkom stažu. Stanje je još gore pogoršala činjenica da se uopće nisu izdavali natječaji, a prema neslužbenim računicama, smatra se da ima oko 800 diplomiranih prvostupnika zdravstvene struke koji nisu odradili pripravnički staž.
Podsjetimo, u rujnu prošle godine je oko 150 diplomiranih prvostupnika zdravstvenih studija održalo miran prosvjed pred zgradom Vlade, jer natječaj za stažiranje nije raspisan više od godinu dana. Tražili su da im se osigura financiranje pripravničkog staža ili da se ta obveza u budućnosti ukine prema uzoru na EU, gdje stažiranje za ove struke nije potrebno. Pripravnički staž uveden je kao dopuna, jer se u 3 godine studiranja odradi se oko 2550 sati praktične nastave, dok EU ta brojka iznosi oko 4600 sati. Iz tog razloga do sad nije inzistiralo na ukidanju staža.
Ipak, pripravnički staž zdravstvenih radnika se smatra drugačijim od ostalih struka. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pojašnjavaju: "Oblik stručnog osposobljavanja za 1600 kuna je potpuno dobrovoljan, dok stažiranje svih zdravstvenih djelatnika predstavlja obvezu prema jasnim pravilima njihove struke i nije dobrovoljno jer predstavlja obvezni dio obrazovanja i reguliran je zakonima, pravilnicima i kolektivnim ugovorima".
Dogovor na vidiku?
Ministarstvo zdravlja u međuvremenu je Pravilnikom propisalo tri modela po kojima zdravstvene struke mogu odraditi stažiranje kao završnu fazu svog školovanja pred državni ispit.
"Prva je mogućnost da pripravnički staž obave volontiranjem u zdravstvenim ustanovama, te je dosad suglasnost za volontiranje dana za 1278 zdravstvenih djelatnika u deset kliničkih bolnica. Druga mogućnost je model aktivnog zapošljavanja, koji smo dogovorili s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava - obavljanje pripravničkog staža po modelu 1 600 kuna, tzv. stručno usavršavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Zdravstvene ustanove o tom su modelu dodatno informirane, kako bi se mogle obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i realizirati natječaje. Treći model ovisi o financijskim mogućnostima HZZO-a, ali i samih zdravstvenih ustanova, da raspisuju natječaje za financiranje pripravničkog staža za doktore medicine. O tome će odluka biti donesena u ožujku ", objasnila je glasnogovornica Ministarstva zdravlja Tamara Marinković.
Dogovor je sklopljen, a dokument su potpisali ministri Rajko Ostojić i Mirando Mrsić te predstavnik prvostupnika zdravstvene struke Josip Knežić.
"Između tri modela, nudimo najgori - volontiranje!"
Ubrzo nakon dogovara, velik broj bolnica u Hrvatskoj izdalo je natječaj za prijem pripravnika na stručno osposobljavanje - volontiranje. Tako se od tri modela ponudio onaj najgori po mišljenju prvostupnika: "Ministarstvo zdravlja posljednjih je mjeseci primilo veliki broj zahtijeva u kojima doktori medicine, medicinske sestre, prvostupnici radiologije, fizioterapije i drugi, traže da im se omogući da staž obavljaju i volonterski, s obzirom na ograničene mogućnosti financiranja staža", objašnjava Marinković.
Saša Janeković iz Hrvatske udruge radnih terapeuta se ne slaže s modelom volontiranja: "Hrvatska udruga radnih terapeuta se zalaže za financiranje pripravničkog staža zdravstvenih djelatnika na način koji je ravnopravan za sve zdravstvene struke, jer kako bi osigurali standard kvalitete približno jednak onom koji je dostupan građanima EU moramo imati sve zdravstvene profile. Iako uz superviziju, pripravnici bi trebali biti adekvatno plaćeni. Plaća od 75% brutto plaće kao što je do sada bilo praksa je idealan model".
"Krajem 2012. i početkom 2013. bolnice su u nedostatku kadra i konačnim dopuštenjem ministarstva mogle primiti na staž jedino volontere kojima će one same plaćati mirovinsko i zdravstveno tj. doprinose. Sredinom siječnja mi smo potpisali zaključke u kojima nam se omogućava stažiranje po "Mrsićevom modelu" uz obvezu bolnica plaćanja putnih troškova. Stupanjem Mrsićevih mjera bolnice su poništile natječaje jer sada doprinose preuzima HZZ. Time bolnice nemaju troškova i oglušile su se tj. odbile plaćati putne troškove", kaže predstavnik prvostupnika Josip Knežić.
Martina Bašić je jedna od diplomiranih prvostupnika koja čeka natječaje za pripravnički staž: "Razočarana sam postupcima nadležnog ministarstva iz razloga što sam kao zaposlena osoba primorana dati otkaz kako bih stekla uvjet od 30 dana u evidenciji nezaposlenih i nakon toga napokon imati pravo konkurirati na objavljenim natječajima. Zbog trenutnog neispunjavanja uvjeta HZZ-a , natječaje samo promatram u nadi da ce ih biti još na koje ću se moći prijaviti. Već mi se dogodila situacija da sam zbog datuma diplome dobila svoje pripravničko mjesto na natječaju koji je prvobitno bio za 0 kuna, a nakon što su ga "preokrenuli" u plaćeni staž od 1600 kuna, morala sam odbiti jer nisam bila na HZZ-u".
Strahovi budućih pripravnika pokazali su se opravdanima: u zadnjih mjesec dana objavljeno je barem 30 natječaja za stručno osposobljavanje, od kojih niti jedan nema transparentne kriterije niti su plaćeni putni troškovi. Također se navodi rad u smjenama što zapravo po ovom modelu nije dopušteno. Pripravnici su aplicirali da natječaje raspisuje HZZO, a ne pojedine bolnice, jer bi olako moglo doći do uzimanja "preko veze". Kao rješenje propisali su se kriteriji koji su i vrijedili preko HZZO-a, a to su datum diplomiranja, trajanje studija i prosjek ocjena.
Jeftina radna snaga
Nažalost, pripravnici koji tek očekuju, ali i prošle generacije koje su odrađivale pripravnički staž tvrde da je jedno teorija, a drugo praksa. Rupe u zdravstvenom sustavu se popunjavaju na jednostavan način - jeftinom radnom snagom. Anamarija (podaci poznati redakciji) se sjeća svog prošlogodišnjeg staža s grčem u želudcu: "Dobivali smo mizernu plaćicu od 1.600 kuna, a radili u popodnevnim, čak i noćnim smjenama. Radili smo potpuno samostalno, obavljali posao koji možda i ne bi smjeli, a uz to išli redovito mentorima po doručak, cigarete ili čak i izvan bolnice po cvijeće koje su naručili nekome. Najmanje sam obavljala svoje zanimanje, a bolnica je dobila jeftinu radnu snagu koju je iskorištavala do maksimuma".
Pripravnički staž ne bi trebao biti rješenje nedovoljnog broja zaposlenih zdravstvenih radnika, jer je stručni prvostupnik još uvijek u procesu učenja i stjecanja vještina za samostalan rad te bi trebao raditi pod supervizijom mentora - slažu se Komore zdravstvenih smjerova. "Pripravnik nikako ne bi trebao popunjavati rupe u zdravstvenom i socijalnom sustavu. Također ovdje moramo naglasiti da rad mentora nije bio plaćen, no svima nam je bila mi biti će nam čast prenositi znanja mlađim kolegama" , kaže Janeković.
Iz Komore zdravstvenih radnika izrazili su veliko nezadovoljstvo postojećim stanjem u zdravstvu i oštro kritizirali: "Naravno da nekim privatnim poslodavcima u zdravstvu, jednako kao i nekim voditeljima laboratorija,odgovara ovakvo stanje. No, za to nemamo dokaze već je takav zaključak za pretpostaviti".
Kršenje ljudskih prava?
Postavlja se dodatno pitanje - jesu li prvostupnici zdravstvenih smjerova na ovaj način zakinuti? Oni mogu konobariti, raditi razne poslove - osim ono za što su školovani. Tuđom krivicom i nemarom te nepoštovanjem rokova, onemogućen im je pristup tržištu rada i općenito pravo na rad.
"Ustavom RH je propisano kako svatko ima pravo na rad i slobodu rada te da svatko bira poziv i zaposlenje te je svakome pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. U konkretnoj pravnoj problematici vezanoj za pripravnički staž, može se reći kako je pripravnicima povrijeđeno njihovo temeljno Ustavno pravo - pravo na rad. Svatko tko smatra da mu je prekršeno pravo na rad ima pravo na odgovarajuću pravnu zaštitu sukladno odredbama Zakona o radu. U ovom slučaju, naglasak je na ustavnoj kategoriji pošto ti pripravnici nisu zasnovali radni odnos iz razloga što Ministarstvo zdravstva nije propisalo natječaj. Odgovornost je svakako na Ministarstvu zdravlja, pod pretpostavkom da zaista postoji poseban zakon ili pravilnik koji utvrđuje njihovu obvezu raspisivanja natječaja", objasnio nam je pravnik Davor Petrović.
Razočaranost sustavom povlači još niz pitanja, a ogorčenost mladih je sve veća. Takav nedorađeni zakon tjera mlade izvan granice Hrvatske, a kada je riječ od zdravstvenoj struci, oni se osjećaju više dobrodošli bilo gdje drugdje nego u vlastitoj državi.
"Razočarana sam jer imam osjećaj da je moja diploma kocka koju bacam u nadi za dobitkom. Dakle, ako je to cijena moje diplome - dati otkaz, sjediti doma 30 dana u nadi da ce nakon toga biti raspisan natječaj u mojoj struci i dobiti staž, pristajem na to sve, ali nakon toga moj ostanak u ovoj državi gdje ljudi sa diplomom nemaju perspektivu za život je pod ozbiljnim razmatranjem za odlaskom van iz Hrvatske, pa makar ne radila u strukama za koje sam se školovala. Uvjerila sam se da svi ovi problemi koji su se ticali nas budućih pripravnika itekako utječu na sve aspekte života mladog čovjeka punog ambicija i želje za samostalnosti, u smislu nazadovanja umjesto napredovanja naprijed u budućnost. Ne ponovilo se, a svima nama koji smo u ovim mukama pripravničkog staža želim sretno!", poručuje Martina.