RIJETKI se sjećaju da Velika depresija nije zapravo počela krahom na Wall Streetu 1929. godine, barem ne za područje Europe. Događaj koji je doveo do "velike europske depresije" dogodio se u svibnju 1931. godine, kada je bankrotirala jedna od najvećih austro-ugarskih banaka, Credit Anstalt. Sve ostalo je povijest.
Grčka i Španjolska "tempirane bombe"
Toliko se toga posljednjih mjeseci pisalo o velikoj krizi u Grčkoj da su čak i vodeći europski političari zaključili kako bi za opstanak eurozone najbolje bilo da zauvijek "otpišu tu rupu bez dna". Ipak, ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi izlazak Grčke iz eurozone imao bi efekt "razorne bombe" za sve koji su ranije uložili svoja sredstva u grčke dionice.
S druge strane, ukoliko se dužnička kriza u eurozoni i dalje nastavi zaoštravati, niti najveće svjetske banke, niti MMF, neće moći spasiti posrnula gospodarstva od bankrota (poput onog u Grčkoj). A nakon toga nam, kažu stručnjaci, prijeti scenarij iz 1931. godine.
Na udaru i najveća svjetska gospodarstva
Dužnička kriza u eurozoni odavno je prešla granice Europe, pokazuje stanje na burzama. Iako su danas, zahvaljujući MMF-ovom zajmu španjolskim bankama u iznosu od oko 100 milijardi eura, azijske i europske burze napokon "oživjele", stručnjaci ne očekuju da će se takvo stanje još dugo zadržati. Vrijednost eura naspram američkog dolara i japanskog jena u konstantnom je padu.
Da se svjetskom gospodarstvu ne piše dobro upozorile su i vodeće svjetske agencije za kreditni rejting - Moody`s, Fitch i Standard&Poor`s, koje su najavile "rezanje" rejtinga najvećim svjetskim gospodarstvima, među kojima i onom SAD-a, ukoliko ne razrade detaljan plan kojima će financirati "loše kredite" u svojim zemljama.
Moody`s je već najavio da će, bez obzira na daljnji razvoj situacije u Grčkoj, preispitati ranije dodijeljeni najviši rejting koji sada ima šest članica eurozone - Njemačka, Francuska, Austrija, Finska, Nizozemska i Luksemburg.