Foto: FaH

TRODNEVNIM međunarodnim muzikološkim skupom "Ivan Zajc (1832. – 1914.) - Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u dugom 19. stoljeću" Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) obilježava stotu godišnjicu smrti hrvatskog skladatelja Ivana Zajca, priopćila je danas HAZU.

Na skupu, koji je danas počeo u Knjižnici HAZU, sudjeluju muzikolozi iz Hrvatske, Poljske, Austrije, Irske, Južne Koreje, Bugarske, Izraela, SAD-a, Slovačke, Slovenije, Češke i Mađarske, a izlaganja su im posvećena Zajčevom stvaralaštvu i recepciji njegovih djela u drugim zemljama.

Skup je otvorio potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je naglasio kako je Ivan Zajc bio jedan od najuglednijih počasnih članova Akademije, među kojima su bila i dvojica hrvatskih i svjetskih velikana Ivan Meštrović i Nikola Tesla.

Podsjetio je i na bliskost arhitekture i glazbe koje, uz ostalo, povezuju i mnogi zajednički termini.

Upraviteljica Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU Vjera Katalinić ocijenila je da je Ivan Zajc paradigma glazbenih migracija i kulturnih transfera. Rođen je u Rijeci, studirao je u Milanu, dobar dio života proveo je u Beču te je zatim došao u Zagreb kako bi organizirao instituciju opere i glazbeni život u tim okvirima, rekla je Katalinić.

Po riječima Vjere Katalinić Zajc je jedna od najpoznatijih osoba u hrvatskoj povijesti i glazbi koji je za života bio važan skladatelj u Zagrebu i Hrvatskoj, ali i izvan domovine pa ga je zato potrebno pozicionirati u europskoj i svjetskoj kulturi.

Akademik Stanislav Tuksar govorio je o pojavama migracije i kulturnog transfera kao dinamičkih principa u hrvatskoj glazbenoj kulturi od Ivana Lukačića do Ivana Zajca.

Akademkinja Koraljka Kos podsjetila je na nepoznatu Zajčevu operu La Dea della Montagna, ovvero I Minatori iz 1899. koja je premijerno izvedena tek 1983.

Akademik Zoran Juranić govorio je o razvoju glazbenih i scenskih izražajnih sredstava u Zajčevom opernom stvaralaštvu podsjetivši na njegovu povezanost s talijanskom opernom tradicijom.

Vjera Katalinić održala je predavanje o Zajčevoj operi Primorka koja bi se mogla nazvati glazbenom dramom. Jolanta Guzy-Pasiak govorila je o poljskim temama u Zajčevim operama, a Andrea Harrandt o Zajčevom boravku u Beču od 1862. do 1870., dok je Katarina Koprek govorila o Zajčevoj sakralnoj glazbi kojoj pripada oko 120 njegovih djela.