Japan nastavlja s kitolovom unatoč zabrani Međunarodnog suda pravde

Screenshot: Wikipedia

JAPAN je u utorak obznanio da ponovo kreće u lov na kitove u Antarktičkom oceanu usprkos presudi međunarodnog suda da se radi o ilegalnoj aktivnosti, na što je Tokio odgovorio da je spreman smanjiti kvote za tzv. istraživački program za dvije trećine.

Međunarodni suid pravde (ICJ) je početkom godine presudio da bi Japan trebao obustaviti desetljećima staru praksu lova na kitove, a Tokio je kao odgovor ICJ-u ove godine odgodio lov na Antarktici i proveo ovo ljeto reduciranu verziju manje poznatog lova na Sjevernom Pacifiku.

Novi plan namjerio se na 333 brazdena kita

Japan je sada objavio novi plan za koji Agencija za ribarstvo tvrdi da je sastavljen prema smjernicama sadržanim u sudskoj odluci i prema kojemu će se izloviti 333 brazdena kita, umjesto 900 koliko ih je bilo predviđeno za izlov.

Također se ograničava i izlov grbavih kitova i kitova perajara.

"Iskreno se nadamo da ćemo moći dobro objasniti taj novi plan kako bi zadobili razumijevanje ostalih zemalja svijeta", kazao je ministar ribarstva Koya Nishikawa.

Očuvanju "duge tradicije kulinarske kulture"

Japan uporno uvjerava međunarodnu zajednicu da većina kitova nije ugrožena te da je kit duga tradicija njihove kulinarske kulture. Japan je obustavio komercijalni izlov kitova 1987., ali je nastavio "istraživački izlov" koji kritičari ogorčeno nazivaju rupom u povelji Međunarodne komisije za kitolov.

Pod izlikom lova u ''znanstvene svrhe'', Japanci su između 1987. i 2009. izlovili više od 10.000 jedinki. Nastojanja brojnih aktivista da zaustave japanske kitolovce ometajući ih u kitolovu redovito su rezultirala sukobima koji su u nekoliko navrata završili kobno po aktiviste. Tako je 5. siječnja 2010. japanski brod Shonan Maru 2 napao plovilo Ady Gil organizacije Sea Shepard koje je pritom prepolovljeno i potopljeno.

Odlukom Međunarodne komisije 1986. na snagu je stupio moratorij kojim je zabranjen kitolov u komercijalne svrhe, a Japan, Norveška i Rusija zadržavaju privilegiju kitolova u ''znanstvene svrhe''. Na sastanku u Australiji 1994. Japan je zahtijevao ponovnu dozvolu kitolova, no zbog brojnih protivljenja aktivističkih organizacija diljem svijeta prijedlog nije prošao. Prihvaćen je protuprijedlog Francuske koji je podrazumijevao uspostavljanje rezervata za kitove, tzv. Rezervata Južnog mora, koji se protezao sve do 40. paralele izuzimajući teritorijalne vode zemalja Južne Amerike.

Među kitolovcima prednjače Japan, Island i Norveška

Norveški kitolovci ubili su ove godine 729 kitova, što je najveći broj u protekla dva desetljeća. Uz Japan i Island, Norveška također nastavlja tu okrutnu praksu ignorirajući međunarodni moratorij na komercijalni kitolov.

Unutar Međunarodne komisije za kitolov djeluje skupina Walewatch koja okuplja nekolicinu nevladinih organizacija s ciljem provođenja kampanja kojima se naglašava nehumanost čina ubijanja kitova te poziva vlade zemalja na suradnju.