Rak rana hrvatskog gospodarstva i jedan od uzroka ekonomske krize upravo je nelikvidnost. Nema novca za naplatu dospjelih potraživanja. Tu je ključnu ulogu odigrala Hrvatska narodna banka provodeći stegovnu monetarnu politiku, no kako se u njezin rad Vlada ne smije uplitati, ministar financija Slavko Linić pokušat će doskočiti manjku novca u optjecaju primjenom Zakona o financijskom poslovanju.
"Nagomilane gubitke i dubioze od 44,5 milijarde kuna, ne gubitaka, nego neplaćenih računa, pokušat će se riješiti do kraja prvog kvartala iduće godine", kaže Linić.
Kako? Ograničavanjem roka plaćanja na 60 dana za poduzetnike i 30 za državu. Lakšim restrukturiranjem tvrtki, ukidanjem predstečajnog postupka i uvođenjem stečajne nagodbe. U roku od 120 dana pokušat će se postići dogovor između vjerovnika i dužnika, a ako ne uspije, odmah kreće stečajni postupak.
Firme nemaju dovoljno kapitala
"To je dobar put da se to riješi, međutim s druge strane, nije realno očekivati da će se u šest mjeseci riješiti nelikvidnost u Hrvatskoj. Zašto? Jer je taj problem s jedne strane sudski", ističe ekonomist Ivan Lovrinović, koji smatra da je stvarna nelikvidnost države 6 do 7 milijardi kuna, dok je preostalih 40, zapravo rezultat privatizacije i kriminala u posljednjih desetak godina. Ovaj zakon, dodaje, neće riješiti uzrok neunovčivosti već samo posljedice.
S njim se slaže i ekonomski analitičar Damir Novotny.
"Taj zakon ima nekakvu snagu i moglo bi se stvarno dogoditi da se ti problemi riješe u roku od šest mjeseci, ali time se zapravo ne rješava strukturni problem uzročnik problema nelikvidnosti, a to je da poduzeća jednostavno nemaju dovoljno kapitala i zbog toga ne mogu osigurati likvidnost kod banaka", kaže Novotny.
Banke su ključ
Ključnu ulogu u povećanju likvidnosti trebale bi, uz Vladu, odigrati i komercijalne banke, ali i HNB, slažu se oba sugovornika.
"Moguće je rješenje tog problema blokiranih poduzeća, insolventnosti i nelikvidnosti u roku od šest mjeseci, ali ključ rješenja su banke, koje bi morale povećati svoju kreditnu aktivnost, a Hrvatska narodna banka i Vlada bi trebale stvorile takav regulatorni okvir da to olakša bankama", ističe Novotny.
"Sad je na novom guverneru da pronađe modalitet kako će prilagoditi monetarnu politiku, ona u svakom slučaju mora biti ekspanzivnija da bi riješila te probleme nelikvidnosti", poručuje Lovrinović.
Zakon bi trebao stupiti na snagu početkom listopada, a novog guvernera već smo dobili. Sada nam preostaje pričekati do kraja ožujka 2013. godine i vidjeti hoće li, kako je ministar i najavio, gospodarstvo postati likvidno.