Foto: slovenia.info
Podsjetimo, slovensko Delo je još prije dvije godine objavilo kako su slovenske kranjske kobasice zaštićene kao proizvod sa zemljopisnim podrijetlom već više od tri godine, te da Slovenija namjerava pokrenuti postupak da budu i pod zaštitom EU.
Slovenci su se odlučili na to zbog reklamiranja kranjske kobasice jednog od najvećih hrvatskih mesoprerađivačkih pogona. Slovenci tvrde da kranjske kobasice u Hrvatskoj nemaju certifikat, te da u Sloveniji postoji samo 11 proizvođača s certifikatom.
U Hrvatskoj najmanje tri hrvatska mesoprerađivačka pogona rade kobasicu pod tim imenom, a Slovenci tvrde kako se ni približno ne radi o pravoj "kranjskoj kobasici". S obzirom da do dogovora između dviju zemalja nije došlo, o imenu kobasice odlučivat će arbitraža.
Tko je kriv za teran?
Što se tiče terana, Slovenija smatra kako nema nikakvih razloga da odustanu ili pregovaraju o imenu. Potvrdio je to i njihov ministar, a i proizvođači čvrsto staju u obranu terana.
"Mi, Krasovci smo duboko uvjereni da stojimo čvrsto na zemlji, da smo tu bitku s Hrvatima sigurno dobili", rekao je za HTV Boris Lisjak, predsjednik Udruge proizvođača kraškog terana.
I dok ministar Jakovina kaže kako je pogrešku napravila HDZ-ova vlada i pregovarači, šef našeg pregovaračkog tima za poglavlje o poljoprivredi Miroslav Božić tvrdi kako ima nade za teran te da i glasnogovornik Europske komisije ne zna o čemu priča.
"Teran je sorta, koja je zaštićena u Parizu i od strane Italije i od strane Hrvatske. Postoji i istoznačnica za tu sortu, a to je terano i istrijanac. Prema tome, ne može se nešto što je na svjetskoj razini zaštićeno kao sorta automatizmom koristiti kao ime i zapriječiti drugima da ga koriste u plasiranju proizvoda na tržište", izjavio je Božić.