Foto: Shutterstock

1. BDP per capita (po stanovniku) je važnija mjera blagostanja nego BDP. Zato kažemo da je Luxemburg bogata zemlja, a Indija siromašna, iako mu je BDP manji nego indijski.

Jučer je izašla zanimljiva vijest o prvim stvarnim procjenama iseljavanja iz Hrvatske u glavnu zemlju iseljavanja, Njemačku. Radi se o prilično uvjerljivim podacima za oko 30.000 ljudi ove godine: izvornik.

Pretpostavimo li, realistično i čak konzervativno, da:
– se u sve ostale zemlje iselilo 60-70% koliko u Njemačku,
– da je bilo nešto useljavanja,
– tako da je u zadnjih godinu dana bilo NETO iseljavanja + neto promjena od smrtnosti 45.000 ljudi, tj. 1% populacije,

te pretpostavimo li da se iseljavanje u zadnje vrijeme ubrzalo, pa da je na prosječan dan proteklog kvartala (dakle 15.8.) neto iseljeno bilo 0,8% populacije u odnosu na godinu dana ranije, drugog kvartala 0,55%, a prvog 0,30%, možemo za odgovarajući postotak modificirati realnu promjenu BDP da dobijemo promjenu BDP per capita.

Dolazimo do sljedećih procjena BDP per capita:

2. Inače, možda kontraintuitivno, ovi iseljenici u jednom segmentu pomažu uravnoteženju platne bilance: Transferi radnika iz inozemstva veći od direktnih stranih ulaganja? Jedan dio toga se kroz povećanu potrošnju ‘vraća’ u BDP.

3. Evidentno, velik je problem u tome da je za smanjenu populaciju broj državnih službenika koji ih nadgledaju, administriraju i vode ostao isti. A samo umirovljenja je u zadnje tri godine u javnom sektoru bilo 30.000-40.000, što znači da ih je toliko novih zaposleno. To objašnjava i jedan veliki razlog suprotstavljanju promjenama.

4. Velike pohvale novom vodstvu DZS koje na njihovom websiteu objavljuje sve više i sve strukturiranijih podataka (ili mi se bar čini da je više zbog načina prezentacije?)

Nenad Bakić / Eclectica