Foto: Shutterstock
ZAGREBAČKI ORaH-ovci u srijedu su za prijedlog Programa zaštite okoliša Grada Zagreba rekli da je "jedna velika željoteka" u kojoj je Grad Zagreb doista transparentno naveo kakvo je stanje okoliša grada i što bi trebalo učiniti da se taj okoliš popravi, ali bez prijedloga kako i s kojim sredstvima da se to napravi.
Iako su jedna trećina površina Zagreba poljoprivredne površine, poljoprivreda grada obrađena je na samo četiri stanice, a ona građane sve više interesira, kaže Voća.
"Top tema"
Poglavlje o otpadu, iako je to okolišna "top tema" ne samo u Zagrebu nego u cijeloj Hrvatskoj, obrađeno je na način da su izdefinirane količine i vrste otpada, a o tome kako će se taj otpad zbrinjavati, hoće li postojati neke metode, u dokumentu nije obrazloženo.
Voća je naglasio kako je Grad problem otpada godinama zanemarivao te kako je nužno uvođenje odvojenog prikupljanja otpada.
Kaže i da je u Programu navedena spalionica, ali nije navedeno gdje će biti, a iako je odlagalište otpada Prudinec/Jakuševec dobilo okolišnu dozvolu, to u programu nije navedeno.
Lijep, ali neprovediv popis želja
Voća kaže kako se ne ističu nikakvi odgovori financiranja provedbe utvrđenih mjera, kao što su smanjenje gubitaka u vodoopskrbi i zbrinjavanje kanalizacijskog otpadnog mulja. Rekao je da se u Zagrebu gubi 43 posto pitke vode, a Grad je definirao strateški cilj smanjenja gubitaka pitke vode na 15 do 20 posto. "Kako, zašto - to nitko ne može dati odgovor kako su oni to zamislili i koliko će to koštati tvrtku koja gospodari pitkom vodom u Zagrebu", kaže Voća. Dodao je i kako je kvaliteta zraka obrađena korektno.
"Ciljevi koji su navedeni su lijepi popis želja, ali su nažalost neprovedivi", ocijenio je Voća i dodao kako će se to vidjeti za par godina kada će Grad Zagreb u izvješću o stanju okoliša morati dati odgovore na pitanja kako su se proveli određeni ciljevi i mjere i koji su efekti na okoliš Zagreba.