Odsječeni Vrgorac i Imotski, metar visoki nanosi snijega na cestama

SNIJEG je prekrio veći dio zemlje i uzrokovao brojne probleme. Najteže je na području Imotske krajine. Brojna manja mjesta su potpuno odsječena, ali i Imotski, Vrgorac i Sinj.

HGSS u akciji: Od jutros 50 intervencija, s Kamešnice i Ogorja izvlačili mrtve

Kako javlja Radio Imotski, širom Imotske krajine visina snijega iznosi od 80 do 150 centimetara, dok na pojedinim cestama visina snijega doseže čitav metar. Više od 90 posto stanovnika Imotske krajine blokirano je u svojim domovina.

Od petka u noći zapadni dio Imotske krajine nema struje, visina nanosa u Studencima i Aržanu je oko četiri metra. U Slivnu gdje ne puše bura visina snijega je 1,55 metar. U Imotskom se javljaju dobrovoljci nudeći svoja teretna vozila, džipove i građevinske strojeve kako bi se pomoglo Hitnoj službi koja je ostala bez svojih vozila koja su blokirana još od petka navečer.

5.000 ljudi bez struje i grijanja

Zmijavci i Runovići su u 12,30 sati ostali bez električne energije koje još uvijek nema. Djelatnici HEP-a ne mogu sa svojim vozilima izaći na teren i sanirati kvar. Više od 5.000 stanovnika ovih općina su na minus osam ostali bez grijanja. Zabilježene su velike štete u poljoprivredi, posebno na plastenicima koji su potpuno uništeni pod velikim količinama snijega.

Radio Imotski je zatrpan pozivima nezadovoljnih građana koji su ogorčeni prvenstveno na lokalnu vlast ali i na županijske i državne institucije zbog toga što ih je potpuno nespremne zateklo nevrijeme koje je pogodilo Imotski i Imotsku krajinu. "Da je ovakav snijeg pao u Zagrebu i da je 90 posto građana blokirano na noge bi se digle sve institucije, kada je Imotski i Imotska krajina u pitanju nitko ništa ne poduzima. Neshvatljiva je i medijska blokada, tako da javnost u Hrvatskoj uopće nije upoznata sa razmjerima nevremena koje vlada u Imotskom i Imotskoj krajini", žale se građani.

Voditelj jedinice Hitne medicine u Imotskom, doktor Mate Kasalo apelira na jedinice lokalnih vlasti u Imotskom da što hitnije omoguće pristup vozilima do Doma zdravlja u Imotskom, posebno su ugrožene osobe koje primaju dijalizu a njih je u Imotskoj krajini oko dvadeset. "Ako ne prime dijalizu njihovi životi mogu biti ugroženi", rekao je Kasalo za Radio Imotski.

Izvanredno stanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, župan traži pomoć vojske

Župan Ante Sanader proglasio je izvanredno stanje na području Splitsko-dalmatinske županije. Najavio je mogućnost da se u pomoć pozove i vojska. "Izvanredno stanje sam proglasio zbog niza opasnosti, najviše zbog bolesnika i odsječenih sela, posebno na imotsko-vrgoračkom području", rekao je. Dodao je kako će biti angažiran i GSS te da će sve aktivnosti koordinirati Stožer za zaštitu i spašavanje u sjedištu Splitsko-dalmatinske županije. Radio Imotski javlja kako je više od 90 posto stanovnika Imotske krajine je blokirano u svojim domovina. Snijeg je u nanosima visok do 2 metra, javlja HRT.

Split je u prometnom kolapsu, a na hitni kirurški odjel splitskoga KBC-a primljeno je više od 80 građana. Ondje je opet zatvoren aerodrom. U Šibeniku je palo 30 centimetara snijega koji i dalje pada. Ne prometuju ni brodovi ni autobusi. Policija na otoke vozi namirnice. U Zadru ima više od 20 centimetara snijega. Sniježna vijavica prouzročila je poteškoće u elektroopskbi dijelova otoka Paga i na stankovačkom području.

Nevrijeme pokidalo dalekovode, brojna mjesta bez struje, Delnice bez vode

Snijeg, led i orkanska bura pokidali su dalekovod i niskonaponsku mrežu, pa su bez struje ostala naselja na području Jablanca, Cesarice, Barić Drage i Lukovog Šugarja. Bez struje je ostalo više od 3 tisuće ljudi. Elektrolika je na to područje poslala ekipe iz Otočca, Korenice i Gospića. Međutim, u Podgorju mjestimice orkanska bura na mahove puše brzinom od oko 150 kilometara na sat. Na Krčkom mostu zabilježeni su udari i do 205 kilometara na sat.

Veliko nevrijeme praćeno jakom kišom na dubrovačkom području prouzročilo je oštećenja na 35-kilovotnom dalekovodu Ston-Janjina. Jutros u 10,40 sati nevrijeme je prouzročilo i veću havariju na 10-kilovoltnom dalekovodu Pijavičino-Kuna-Oskorušno na poluotoku Pelješcu te su bez struje ostala područja Kune, Crkvice, Oskorušnog, Prapratnog, Trpnja, Vrućice, Divne i Dube.

Jutros je došlo do rušenja dalekovodnih stupova na daledovodu 35 kV Opuzen-Ploče, zbog čega su do daljnjega bez napajanja električnom energijom ostali Ploče s okolicom sve do Drvenika, kao i Sučuraj na otoku Hvaru. Zbog nevremena koje još traje i nemogućnosti pristupa oštećenim stupovima, u HEP-u navode kako za sada ne mogu sa sigurnošću procijeniti kad će oštećeni dalekovod biti u funkciji. Vijavica je prouzročila poteškoće u elektroopskrbi dijelova otoka Paga i na stankovačkom području.

Bez struje su danas bili ili jesu dijelovi Rijeke i istočnog prigradskog dijela. Radi se na otklanjanju kvarova, a otklonjeni su problemi u opskrbi plinom. Delnice su od sinoć bez vode, zbog puknuća tlačne cijevi, a iz gradskog komunalnog poduzeća Komunalac doznaje su da su radnici na terenu i popravljaju kvar, javlja HRT.

Ledolomci na Dravi

Hrvatske vode angažirale su dva ledolomca koji će od danas početi razbijati led na rijeci Dravi, izvijestio je osječki Vodno-gospodarski odjel (VGO) Hrvatskih voda.

Na Dravi u Osječko-baranjskoj županiji jučer su proglašene redovite mjere obrane od leda. Postotak leda kreće se od 40 do 90 posto, a mjestimice je stvoren ledostaj. Budući da se niske temperature najavljuju i idućih dana, ledolomci će nastaviti s radom svakog dana.

Snijeg do utorka i srijede, nakon toga još hladnije

Temperature su se spustile znatno ispod ništice, a najhladnije je u 7 sati, očekivano, bilo na Zavižanu (-22). Slijede Sljeme (-17), Parg Čabar (-15) te Delnice, Plitvička jezera i Udbina (-14).

Državni hidrometeorološki zavod javlja da se vrijeme neće značajno promijeniti do utorka i srijede kada bi snijeg trebao prestati padati, a temperature se još spustiti. Prognostičari danas očekuju oblačno, vrlo hladno i vjetrovito vrijeme praćeno snijegom, a na južnom Jadranu i kišom. Očekuje se stvaranje novog snježnog pokrivača većinom od 10 do 30 centimetara, a na južnom Jadranu te u Zagori oborina će biti i obilnija. Vjetar će biti umjeren i jak, na udare i vrlo jak, u gorju i olujan sjeverni i sjeveroistočni. Na većem dijelu Jadrana puhat će jaka i olujna, ponegdje na udare i orkanska bura, a na južnom dijelu veći dio dana jugo. Temperatura zraka bit će od -14 do -8, na sjevernom i srednjem Jadranu između -7 i -1, a na jugu od 2 do 9°C.

U većem dijelu zemlje snijeg otežava promet. Zimski uvjeti proglašeni su u Dalmaciji (na svim cestama u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji), Lici, Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju, Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te djelomice Istri (uglavnom na Istarskom ipsilonu).

U Istri, na cijelom Jadranu i u dijelu Gorskog kotara puše jak vjetar, povremeno s olujnim i orkanskim udarima. Trenutno nema slobodnog pravca kojim se mogu kretati kamioni s prikolicama i tegljači s poluprikolicama u smjeru Gorskog kotara, Like, djelomice Slavonije i središnje Hrvatske, te sjevernog primorja.

Blokirana čitava zemlja

Zbog bure i zimskih uvjeta za sav promet zatvorene su:
- autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje,
- autocesta A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica,
- Jadranska magistrala od Senja do Svete Marije Magdalene (D8),
- D1 Udbina-Knin- Vrlika,
- D33 Knin-Drniš-Šibenik,
- D25 Gospić-Karlobag,
- Krčki most,
- D39 GP Aržano-Cista Provo-Šestanovac-Dupci (D8),
- D54 Maslenica Zaton Obrovački
- D58 Boraja-Seget Donji
- D59 Knin- Kistanje- Kapela
- D218 Brotnja- Sučević

- D506 Dobroselo- Mazin
- brza cesta Karamatići- Ploče

Samo za osobna vozila otvorene su:
- Jadranska magistrala od Bakra do Senja (D8), zaleđe Crikvenice, Novog Vinodolskog, grada Bakra i druge lokalne i županijske ceste tog područja.
- Paški most.

Zbog proglašenih zimskih uvjeta, zabranjen je promet za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, a ostali moraju imati zimsku opremu na brojnim cestama u Lici, Gorskom kotaru, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u Slavoniji, sjevernom primorju, u Dalmaciji, dalmatinskom zaleđu te na Pelješcu i u dolini Neretve. Detaljnije obavijesti potražite na stranici Hrvatskog autokluba.

Ministarstvo zdravlja: Po mogućnosti ne izlaziti van, dobro se odjenuti, piti tople nezaslađene napitke

Ministarstvo zdravlja pozvalo je građane da obiđu starije i nemoćne osobe tijekom ovih hladnih dana. Preporučuje se pratiti vremensku prognozu, kao i upozorenja vezana uz ekstremno niske temperature, piše u priopćenju i upozorava kako su za pothlađivanje posebno opasne situacije kada niske temperature prati vjetar i snijeg.

Izlazak po ekstremnoj hladnoći treba izbjegavati, a za one koji moraju izaći preporuča se oblačenje tople odjeće koja treba biti slojevita, ne preuska, vanjski sloj treba biti nepropusan na vjetar i vlagu, po mogućnosti od vune, polipropilena i svile koja zadržava više topline u unutarnjim slojevima od pamuka.

Potrebno je zaštititi glavu kapom, ruke rukavicama, te vrat, lice i usta prekriti šalom. Iznimno je važna nepropusna, topla i komotna obuća.

Srčanim bolesnicima kao i onima oboljelim od respiratornih bolesti Ministarstvo zdravlja preporuča izbjegavanje izlaganja niskim temperaturama, posebice u ranojutarnjim i noćnim satima.

Također se upozorava građane da se ne smije ignorirati osjećaj hladnoće kao ni drhtavica koja upozorava kako se treba utopliti ili prekinuti boravak na hladnoći. U slučaju pothlađivanja mora se utopljavati postupno, zamatanjem u deku uz izvor topline te konzumiranjem toplih napitaka, najbolje nezaslađenog čaja.

U slučaju jačeg pothlađivanja, odnosno pojave simptoma poput trnjenja, gubitka osjeta, uz izrazito blijedu, a pri utopljenju crvenu kožu okrajina, potrebno je potražiti pomoć izabranog liječnika obiteljske medicine.

Preporuča se također kontinuirano uzimanje dovoljne količine toplih napitaka, čak i ako se žeđ ne osjeća, dok alkohol i preveliku količinu kofeina treba izbjegavati jer izazivaju širenje krvnih žila i daljnji gubitak tjelesne topline. U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega potrebno je izbjegavati izlazak, osobito starijih osoba, zbog povećane mogućnosti ozljeđivanja odnosno padova i lomova.