Foto: Hina
VLADA je donijela niz mjera kojima bi se trebalo zakrpati rupe u proračunu, ali i olakšati život malim i srednjim poduzetnicima te građane potaknuti na investicije. Ispitali smo hoće li te mjere imati ikakvog efekta ili je riječ o još jednom promašenom Vladinom potezu.
> Od 1. siječnja svi s prihodima ispod 3 milijuna kuna PDV će plaćati po naplaćenoj fakturi
> Porezna će ovršiti velike tvrtke koje ne plaćaju malim poduzetnicima
> Tko ima 20 zaposlenih, a ne zaposli invalida plaćat će kaznu od 30 posto minimalne plaće
"S obzirom da je teško doći do nekog trajnog rješenja za lošu gospodarsku situaciju, mislim da je ovo krpanje do neke sljedeće zakrpe i da se ne radi o trajnom rješenju. Mi smo danas dio EU i dio EU tržišta i trebali bi se ugledati na ostale članice. Ukoliko država i državne tvrtke uzrokuju svojim kašnjenjem plaćanja te probleme onda bi trebali popraviti sam uzrok problema. Ukoliko kašnjenje uzrokuju privatne tvrtke, stvar je na tržištu da ih se riješi i dobavljačima da ne ispostavljaju takvim tvrtkama robu dok im ne počnu plaćati redovno s nekim normalnim rokom (7-10 dana)", kazao je za Index poduzetnik Hrvoje Prpić, jedan od osnivača HG Spota, komentirajući odluku Vlade o naplati PDV-a po naplaćenoj, a ne ispostavljenoj fakturi.
Pitali smo ga i smatra li ostvarivom najavu Vlade da će Porezna uprava u budućnosti provoditi ovrhu nad velikim tvrtkama koje ne plaćaju malim poduzetnicima. "Poznavajući našu Poreznu upravu i očaj koji vlada među njima, vjerujem da će se takve stvari događati. Trenutno je budžet prazan, a situacija će biti sve gora i gora i vjerujem da će Porezna uprava nastaviti uništavati gospodarstvo ne mareći za štetu koju mogu prouzročiti", kaže Prpić.
Upitan kako komentira izjavu premijera Milanovića da se uvođenjem kamate na štednju želi potaknuti ljude na veću potrošnju i veća ulaganja, Prpić je kazao: "Mislim da u to niti sam Milanović ne vjeruje. Radi se o još jednom krpanju budžeta koji doduše neće imati neke značajnije posljedice na banke i financijsko tržište. Trenutno hrvatske banke daju puno veće kamate od europskih i iako nepoželjan, taj udar na štediše neće prouzročiti seljenje štednje u strane države (barem dok se ta situacija ne promjeni). Taj potez neće također napraviti nikakve promjene u potrošnji jer će ljudi biti još uplašeniji novim porezima i nastaviti štedjeti još više. Potrošnja raste u stabilnim sustavima, a donošenje novog poreza definitivno nije znak stabilnosti".
Prpić je prokomentirao i odredbu Vlade prema kojoj će i poduzetnici u privatnom sektoru, ukoliko imaju najmanje 20 zaposlenih, morati zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom. "Mislim da je to dobar potez jer većina tvrtki s više od 20 ljudi može naći mjesto za invalidne osobe. Bilo bi dobro da se poduzetnicima daju posebne povlastice za zapošljavanje osoba s invaliditetom i mislim da bi se onda moglo naći mjesta za njih. Veći problem je što time pretačemo iz šupljeg u prazno jer smo nasilnim zapošljavanjem jedne skupine (ovoga puta invalida) smanjili mogućnost zapošljavanja druge skupine (mladih, ljudi pred penziju, ljudi koji duže vrijeme provode nezaposleni i sl.). Treba poraditi na ukidanju birokratskih prepreka kako bi se mogla otvarati nova radna mjesta, a ne na preslagivanju zaposlenih i nezaposlenih", naveo je.
Huić: Ne postoji porez koji potiče potrošnju i ulaganja
"Da se u zemlji uredno plaća, onda bi bilo svejedno plaća li se PDV po fakturi ili po naplaćenoj realizaciji. Ovako, dok još živimo u financijskom neredu, to je korisna prijelazna mjera. Treba utjerati disciplinu u plaćanjima i potom ponovo izjednačiti sve poduzetnike u pogledu načina plaćanja poreza", kazao je za Index Davor Huić, jedan od pokretača inicijative za osnivanje Udruge poreznih obveznika "Lipa", komentirajući Vladinu mjeru kojom se želi pomoći malom i srednjem poduzetništvu.
"Vezano uz prethodno, podržavamo automatske ovrhe velikih radi zaštite naplate manjih koji su u slabijem položaju u odnosu na velike, pogotovo na oligopolskim i monopolskim tržištima. Uvjeti moraju biti jednaki za sve", dodao je.
Upitan kako komentira izjavu premijera Milanovića da se uvođenjem kamate na štednju želi potaknuti ljude na veću potrošnju i veća ulaganja, Huić kaže: "To je potpuno promašena izjava. Ne postoji porez koji potiče potrošnju i ulaganja. Potrošnja i ulaganja se potiču smanjenjem poreza, osim u iznimnim slučajevima, a to nije ovaj slučaj".
O Vladinoj prisili na zapošljavanje osoba s invaliditetom kaže: "Riječ je o još jednom primjeru loše državne intervencije. Prvo, korištenje riječi invalid (in-valid, ne-vrijedan) posve je neprihvatljivo. Uloga države nije da daje nekome naredbe i tjera na nelogičan poslovni potez. Uloga države je da organizira obrazovne i karijerno-razvojne programe za osobe koje imaju ograničenja za obavljanje nekih poslovnih aktivnosti, kako bi se razvile one kompetencije i sposobnosti s kojima ljudi mogu biti konkurentni na tržištu rada. Recimo primjerenija bi mjera bila olakšica za poslodavce na zapošljavanje osoba s ograničenjima u obavljanju nekih poslovnih aktivnosti".
Cvetojević: Vlada prisilom pokušava rješavati probleme koje se nije riješilo 20-30 godina
Poduzetnik Saša Cvetojević pozdravlja Vladinu odluku o naplati PDV-a po naplaćenoj, a ne ispostavljenoj fakturi, ali napominje i kako to nije dovoljna mjera da bi se potaknulo malo i srednje poduzetništvo.
"To je napokon dobar korak, koji smo očekivali, i kojeg su poduzetnici već dugo vremena tražili. Postavljena je prihodovna granica i to je također u redu", kaže Cvetojević te pojašnjava kako se onim najmanjim poduzetnicima najteže nositi s tim da državi porez moraju platiti unaprijed.
"No, to nije dovoljna mjera, to je samo jedna od cijelog seta mjera", navodi Cvetojević i upozorava kako treba biti spreman i na određenu proračunsku rupu koja će se krajem prvog kvartala iduće godine pojaviti zbog tih odgoda u plaćanju.
Upitan za komentar Vladine najave da će Porezna uprava u budućnosti provoditi ovrhu nad velikim tvrtkama koje ne plaćaju malim poduzetnicima, Cvetojević kaže: "Smatram da Porezna vrlo teško može to provesti. Da se to htjelo dovesti u red, mogli su to i prije na osnovu Zakona o financijskom poslovanju, u kojem su vrlo jasno definirani rokovi plaćanja".
Naime, "veliki" su "pronašli rupu" u tom zakonu pa u ugovorima koje sklapaju s malim dobavljačima sami definiraju vlastite rokove, daleko veće od zakonskih. "Država mora donijeti propise koji su provedivi", kaže Cvetojević i ističe kako je ovaj potez Vlade "dobar korak", iako sumnja da će imati neki značajniji učinak.
O uvođenju kamate na štednju, Cvetojević je kazao: "Uvođenje kamate na štednju je nešto što je trebalo napraviti i prije. Budući da se i dalje nema snage i političke volje napraviti rezove na rashodovnoj strani, rupu u proračunu se stalno mora krpati novim porezima".
Takvi porezi nisu novost i imaju ih brojne europske zemlje, čak i znatno više od stope koju uvodi Hrvatska, pa sami porezi neće demotivirati građane što se tiče štednje, ali neće povećati ni investicije. "Porezom na kamatu se ne postižu veće investicije - njih se postiže dobrom investicijskom klimom", ističe Cvetojević.
Komentirajući Vladinu odredbu prema kojoj će i poduzetnici u privatnom sektoru, ukoliko imaju najmanje 20 zaposlenih, morati zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom, Cvetojević je kazao kako se "prisilom pokušava rješavati probleme koje se nije riješilo 20-30 godina".
"Poduzetnici većinom ne mogu zaposliti osobe s invaliditetom i to će samo dovesti do plaćanja novih nameta. Puno bi bolji smjer bio da se u značajnoj mjeri subvencionira i potiče zapošljavanje svih teže zapošljivih skupina, pa tako i osoba s invaliditetom, jer to bi dovelo do njihovog lakšeg zapošljavanja i veće kvalitete života. Nikad tjeranje da nekog zaposliš nekoga nije imalo pozitivan učinak", smatra Cvetojević.