Policajac ubijen pred parlamentom u Ukrajini, više od 100 ranjenih

Foto: FAH

VIŠE desetaka osoba ranjeno je u eksploziji ispred zgrade parlamenta u Kijevu tijekom sukoba policije i prosvjednika nezadovoljnih zbog donošenja nacrta spornog zakona kojim proruski istok dobiva veću autonomiju.

Nekoliko osoba oblivenih krvlju, među kojima je bilo policajaca i, čini se, novinara, ležali su na tlu ispred zgrade parlamenta, izvijestio je novinar AFP-a pošto je odjeknula snažna eksplozija. Jedan je policajac, kako javlja Interfax, ostao bez noge.

Svjedoci na licu mjesta spominju da nije bila riječ o bezazlenoj eksploziji, budući da su šrapneli oštetili stakla na prozorima na drugom katu parlamenta. Iz ukrajinskog MUP-a tvrde da se radilo o ručnoj bombi.

Kako javlja BBC, pozivajući se na tvrdnje iz ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova, jedan policajac je ubijen u sukobima, a ozlijeđeno je više od 100 osoba. "Vojnik Nacionalne garde je podlegao od pogotka u srce", potvrdio je Anton Geraščenko, savjetnik ministra unutarnjih poslova.

Reuters je javio da su barem četiri pripadnika nacionalne garde teže ranjena.  "Gotovo 90 ljudi je ranjeno ispred zgrade parlamenta, među njima je nekoliko u veoma teškom stanju", napisao je na svojoj Facebook stranici ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov.

Eksplozivna naprava prema policiji i nacionalnoj gardi poletjela je iz skupine nacionalističkih prosvjednika koji su se okupili pred parlamentom. Redarstvenike su prosvjednici gađali i petardama, kao i molotovljevim koktelima.

Oko 30 uhićenih

Privedeno je oko 30 osoba, potvrdio je ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov, te dodao da se očekuju dodatna uhićenja. Među uhićenima je, kako kaže Avakov, i osoba koje je bacila ručnu bombu. Kod te osobe nađene su i druge eksplozivne naprave. Avakov je poručio da su eksplozivne naprave bacali prosvjednici u majicama ultra-nacionalističke stranke Svoboda.

Nešto prije toga, izbili su sukobi redarstvenih snaga i prosvjednika, pošto je parlament prihvatio reformu kojom se separatističkom istoku, gdje traje rat, daje veća autonomija.

Ukrajinsku Nacionalnu gardu, podložnu ministarstvu unutarnjih poslova, čine dragovoljci, bivši pripadnici snaga za samoobranu na Majdanu, proeuropskog prosvjednog pokreta u središtu Kijeva koji je ugušen u krvi u veljači 2014.

Zapriječili pristup parlamentarnoj govornici

265 zastupnika - bilo je potrebno barem 226 zastupnika - glasovalo je za tu odluku na burnoj sjednici tijekom koje su zastupnici koji se protive tom nacrtu smatrajući ga "protuukrajinskim" i "proputinovskim", zapriječili pristup parlamentarnoj govornici i izvikivali "sramota!".

Na izlazu iz parlamenta prosvjednici su bacali dimne bombe iz kojih se širio crni i bijeli dim ispred zgrade parlamenta a suzavac su upotrijebile obje strane, navodi novinar AFP-a.

Više stotina pristaša stranke "Sloboda" od jutros prosvjeduje ispred parlamenta protiv prijedloga ustavne reforme, dok je krajnje desni pokret "Desni sektor" ranije objavio da je blokirao promet u ulici ispred parlamenta. Građani putem društvenih mreža javljaju da je policija napadnuta i molotovljevim koktelima.

Pristup govornici, gdje sjedi predsjednik parlamenta, blokirali su zastupnici Radikalne stranke koja je dio propredsjedničke koalicije, ali koja odbija poduprijeti tu reformu ustava. I stranka "Samopomoć", također dio koalicije koja podržava predsjednika Petra Porošenka, također se izjasnila protiv spomenute reforme koju traže zapadni saveznici Kijeva jer u tome vide način smirivanja oružanog sukoba.

Porošenko se sastao s protivnicima reformi

Porošenko se tijekom vikenda sastao sa zastupnicima koalicijskih stranaka koji se protive reformi kako bi ih uvjerio da promijene mišljenje.

Ustavni sud Ukrajine dao je u srpnju zeleno svjetlo za nacrt ustavnih reformi o davanju veće autonomije separatističkim područjima na istoku. Prijedlog reforme daje veće ovlasti regionalnim i lokalnim vlastima, ali suprotno očekivanju proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, nije potvrđen status polu-autonomije teritorija pod njihovom kontrolom.

Decentralizacija i specijalni status pobunjeničkih područja Donecka i Luganska predviđeni su sporazumom iz Minska koji je postignut uz posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francpisa Hollandea te u nazočnosti predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Donošenje spornog nacrta zakona tražili su zapadni saveznici Ukrajine koji u njemu vide mogućnost za smirivanje oružanog sukoba u kojemu je u 16 mjeseci poginulo više od 6800 ljudi.

Mnogi su u Ukrajini kritizirali tu reformu kao pokušaj da se zapravo legalizira pobunjenička vlast u dijelu industrijskog istoka zemlje.

Na snimkama sukoba jasno se vidi kako pojedinci napadaju specijalnu policiju ispred parlamenta.

Novi ministarski sastanak o Ukrajini bit će do sredine rujna

Ministri vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske sastat će se prije sredine rujna kako bi razgovarali o sukobu u Ukrajini, rekao je novinarima u ponedjeljak savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov.

Rusija, Njemačka i Francuska proteklog su vikenda izrazile potporu zahtjevu za uspostavom novog prekida vatre u istočnoj Ukrajini, gdje je u sukobima između ukrajinske vojske i proruskih separatista od travnja 2014. dosad poginulo više od 6500 ljudi.

"Čelnici Francuske, Njemačke i Rusije razmotrili su prijedlog za održavanje novog sastanka u normandijskom formatu. Zasad su se dogovorili da će ministri vanjskih poslova održati još jedan sastanak u tom formatu prije sredine rujna", rekao je Ušakov.

"Potom očekujemo da se čelnici četiriju zemalja čuju telefonski, poslije čega ćemo znati što su se dogovorili glede njihovog konkretnog sastanka", dodao je.