Foto: Hina
HRVATSKA ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić potvrdila je u intervjuu listu Independent da će se kandidirati za glavnu tajnicu UN-a, dodajući da je za nju "velika čast" biti dio procesa.
Glavnog tajnika imenuje UN-ova Opća skupština na preporuku Vijeća sigurnosti. Neformalna praksa regionalnih rotacija pokazuje da bi novi UN-ov šef trebao biti iz Istočne Europe. Istovremeno, raste potpora da na to mjesto dođe žena.
Proces je počeo prošle godine kada je glavnu direktoricu UNESCO-a Irinu Bokovu kandidirala Bugarska ali obiteljske veze s komunističkim elitama mogle bi joj ne ići u prilog. Uz to, kriza u Ukrajini učinit će težim pronalaženje kompromisnog kandidata iz Istočne Europe, s obzirom na veto na koji ima pravo pet članica Vijeća sigurnosti - SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija.
Glavna konkurentica Helen Clark
Ako bi Vijeće sigurnosti biralo izvan Istočne Europe, bivša novozelandska premijerka Helen Clark, administratorica UN-ovog Programa za razvoj, ima odlične uvjete.
S obzirom na činjenicu da su i Bokova i Clark već unutar struktura UN-a, Pusić u tom ima manje izgleda, kaže list. Međutim, njezino iskustvo u poslijeratnoj politici odličan je trening za UN, vjeruje Pusić.
"Možda je previše za očekivati da glavni tajnik može mijenjati zemlje", kazala je. "Ali pomaže kada osoba razumije i zna kako je to obraćati se ljudima u zemlji ili suočavati sa situacijom u zemlji prije ili tijekom sukoba".
Pusić, čiji engleski je novinar Independenta ocijenio gotovo besprijekornim, te kazao da je u politici već desetljećima, vjeruje da bi proces trebao prvi puta uključiti javnu raspravu među kandidatima.
"Ljudi osjećaju da im UN nije blizak: vrlo je apstraktan, tamo u New Yorku, a u vrijeme kriza dođu plave kacige i prođu kroz vašu zemlju. (Rasprava) bi instituciju učinila prihvatljivijom i poznatijom globalnoj publici"
Možda s jednim okom prema Moskvi, kaže novinar, Pusić naglašava važnost popravljanja odnosa s Rusijom u svjetlu ukrajinske krize.
Ona vjeruje da je hrvatski put s poslijeratnog nacionalističkog autoritarnog sustava do članice EU-a i njezino mirno rješavanje graničnog spora sa Slovenijom potencijalni model za rješavanje sukoba. "To iskustvo možemo iskoristiti u Africi i Aziji, Latinskoj Americi", dodaje Pusić za Independent.