Putin: Zapad potencira krizu kako bi uskrisio NATO

Foto: FAH

RUSIJA je u srijedu uspješno testirala nove interkontinentalne nuklearne rakete Bulava, a u listopadu i studenome namjerava izvesti još dva pokusa, rekao je zapovjednik ruske mornarice, admiral Viktor Širkov.

Vojne snage pojačale su vojne vježbe i pokuse od početka sukoba u istočnoj Ukrajini, a 12-metarska raketa Bulava dosad je prošla mnoge pokuse. Snaga joj je stotinu puta veća od atomske eksplozije koja je 1945. opustošila Hirošimu.

Širkov je rekao kako je raketa lansirana s područja Bijelog mora, a cilj joj je bio na ruskome krajnjem istoku. "U listopadu i studenome pomorska flota namjerava ispaliti još dvije krstareće rakete opremljene balističkom opremom", izjavio je Širkov za Interfax.

Raketa Bulava ima masu od 36,8 tona, domet joj je oko 8000 kilometara, a može nositi od šest do deset nuklearnih bojnih glava.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je izjavio da Rusija mora održati svoj nuklearni arsenal zbog sve većeg broja mogućih sigurnosnih prijetnji, izvješćuje Reuters.

Kako su odnosi između Moskve i Zapada zahladili zbog krize u Ukrajini, Putin je potpisao ukaz koji mu omogućuje veću kontrolu nad povjerenstvom koje nadzire vojnu industriju te je ponovio da bi ruske snage trebale biti manje ovisne o rezervnim dijelovima iz zapadnih zemalja.

"Potrebna nam je pouzdana i potpuna procjena mogućih prijetnji ruskoj vojnoj sigurnosti. Za svaku od tih prijetnji potrebno je pronaći primjeren odgovor", kazao je Putin na sastanku s vladinim dužnosnicima iz vojnog sektora. Također je kazao da se Rusija mora pobrinuti da u sljedećih nekoliko godina osigura razvoj oružja velike preciznosti. Rusija, koja se još uvijek uvelike oslanja na oružje i vojnu tehnologiju iz sovjetskog razdoblja, planira na modernizaciju vojske utrošiti više od 537 milijardi dolara.

Putin: Nuklearni arsenal kao osiguranje od rastućih prijetnji

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je izjavio da Rusija mora održati svoj nuklearni arsenal zbog sve većeg broja mogućih sigurnosnih prijetnji, izvješćuje Reuters.

Kako su odnosi između Moskve i Zapada zahladili zbog krize u Ukrajini, Putin je potpisao ukaz koji mu omogućuje veću kontrolu nad povjerenstvom koje nadzire vojnu industriju te je ponovio da bi ruske snage trebale biti manje ovisne o rezervnim dijelovima iz zapadnih zemalja.

"Potrebna nam je pouzdana i potpuna procjena mogućih prijetnji ruskoj vojnoj sigurnosti. Za svaku od tih prijetnji potrebno je pronaći primjeren odgovor", kazao je Putin na sastanku s vladinim dužnosnicima iz vojnog sektora. Također je kazao da se Rusija mora pobrinuti da u sljedećih nekoliko godina osigura razvoj oružja velike preciznosti. Rusija, koja se još uvijek uvelike oslanja na oružje i vojnu tehnologiju iz sovjetskog razdoblja, planira na modernizaciju vojske utrošiti više od 537 milijardi dolara.

"Zapad potencira krizu kako bi uskrisio NATO"

Vladimir Putin rekao je u srijedu kako Zapad potencira krizu u istočnoj Ukrajini kako bi "udahnuo novi život" NATO-u.

"Kriza u Ukrajini, koju su izazvali i inscenirali neki od naših partnera na Zapadu, u funkciji je oživljavanja vojnog saveza. Sve ćemo to uzeti u obzir kada budemo donosili odluke vezane uz nacionalnu sigurnost Rusije. Moramo učiniti sve što je moguće kako bismo garantirali tu sigurnost", istaknuo je ruski predsjednik, prenose RIA Novosti.

Putin je ipak naglasio kako se Rusiju tim putem neće ponovno navući u utrku u naoružavanju.