Srbija se u Haagu brani citirajući Ivu Josipovića

Foto: UN Photo/CIJ-ICJ/Frank van Beek

NAKON što je hrvatski pravni tim protekli tjedan u Haagu iznosio argumente protiv Srbije za genocid nad hrvatskim stanovništvom u Domovinskom ratu, danas pje protutužbu iznosila Srbija. Šef pravnog tima Srbije, Saša Obradović, u svojoj je uvodnoj riječi kazao kako su zločini postojali, ali da ne može biti govora o genocidu. Citirao je i predsjednika Ivu Josipovića te kazao kako je hrvatski predsjednik javno priznao da hrvatski sudovi nikoga nisu osudili zbog zločina u Oluji.

Srbijanski zastupnici izjavili su u ponedjeljak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu da su u ratu u Hrvatskoj počinjeni ozbiljni zločini nad Hrvatima, ali da oni ne predstavljaju genocid i da Srbija za njih ne može biti odgovorna jer u to vrijeme nije postojala.

"Zločini nad Hrvatima nisu dosegli, a kamoli prešli prag genocida. Ono što se dogodilo ne predstavlja genocid", rekao je voditelj srbijanskog pravnog tima Saša Obradović pred najvišim sudom UN-a.

Naveo je podatke po kojima je tijekom i nakon akcije ubijeno 1.719 Srba, a 6.361 u cijelom ratu. U Oluji je nestalo oko 900 Srba, a 400 ekshumiranih tijela još čeka na identifikaciju, rekao je Obradović govoreći o akciji koju Hrvatska smatra legitimnom vojno-policijskom operacijom oslobađanja dotad okupiranih područja.

Pozivajući se na izvješće glavnog tajnika UN-a iz 1995., Obradović je rekao da je oko 200.000 hrvatskih Srba pobjeglo s područja zahvaćenog Olujom i dodao da u Hrvatskoj danas živi tri puta manje Srba nego 1991.

Crnić Grotić: Od predstavnika Srbije nismo čuli ništa novo

Nakon što su pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu zastupnici Srbije odgovarali na tužbu Hrvatske za genocid, na izlaganja srbijanskih zastupnika osvrnula se pravna zastupnica Hrvatske prof. Vesna Crnić Grotić. Kazala je da danas nismo čuli ništa novo, ali možda će takvo što uslijediti u narednim danima...

"Krenuli su od razdoblja Drugog svjetskog rata pokušavajući sastaviti nekakav kontekst u kojem su se navodno dogodili kasniji događaji iz 90-ih, zatim su pokušali dati svoje tumačenje Konvencije o genocidu", rekla je zastupnica Hrvatske.

Srbija je odbacila navode iz tužbe, negira da se dogodio genocid nad Hrvatima, ali i tvrdi da je on počinjen nad Srbima iz tzv. Krajine.

Postupak odgovaranja Srbije na navode iz hrvatske tužbe nastavlja se sutra.

Šeks: Teza Srbije je apsurdna

"Apsurdna je teza Srbije koja polazi od genocida u NDH. U Ustavu stoji da je ova hrvatska država nastala na temelju ZAVNOH-a i AVNOJ-a te bila je nasuprot NDH. To je pokušaj da se djelovanjem na dio moderne hrvatske povijesti iskoristi staru velikosrpsku tezu o genocidnosti Hrvata. Negiraju da je postojao antifašistički pokret, govore da su Hrvati po prirodi genocidni odnosno da su bili genocidni i za NDH pa su bili genocidni i 1990-1991. Velikosrpska propaganda dugo je ponavljala i u brojnim europskim državama o Hrvatima kao sljedbenicima fašističkih i nacističkih ideologija i režima te se s tim alatom i sada pokušavaju koristiti", rekao je u emisiji HTV-a Studio 4 saborski zastupnik HDZ-a Vladimir Šeks.

Tijek ročišta: 

12:57 Sud s radom nastavlja sutra u 10 sati kada će Srbija nastaviti sa svojim izlaganjem i iznošenjem argumenata koje će trajati čitav ovaj tjedan. Srpski svjedoci neće biti saslušavani u sudnici jer je Hrvatska odbila mogućnost unakrsnog ispitivanja zbog čega će svoje iskaze dati u pisanoj formi. Time je Hrvatska spriječila njihovo javno svjedočenje jer su isto u srpskoj javnosti neki svjedoci sami najavljivali.

12:55 Saša Obradović završio je svoje izlaganje. Naveo je Sonju Biserko kao pristranu svjedokinju jer nema potrebno znanje o političkom kontekstu u Srbiji što smatra problematičnim. Obradović pokušava ukazati da je Biserko dobila naputke od Hrvatske kako treba izgledati njezin iskaz. Također, negira da su JNA i srpske snage ubile oko 12.500 Hrvata jer za te tvrdnje nema dokaza. Na Ovčari je ubijen 191 ratni  zarobljenik i to smatra najvećim zločinom protiv Hrvata u ratu, no to se ne može uspoređivati sa Srebrenicom ili Krajinom.

12:20 Sudu se ponovo obraća šef pravnog tima Srbije, Saša Obradović. Ne poriče da u ratu nije bilo zločina, ali nije bilo genocida. Smatra da službene zabilješke hrvatske policije 1992. godine na temelju iskaza svjedoka Franje Kožula nisu točne.

11:40 William Schabas nastavlja svoje izlaganje te obrazlaže pitanje genocida. Smatra da bez obzira na postojanje planova koji vodi ka genocidu to ne može biti pravni element za dokazivanje genocida..

11:25 Nakon izlaganja Williama Schabasa uslijedila je pauza.

10:48 U tijeku je izlaganje Williama Schabasa koji govori da nije svako masovno ubojstvo genocid te opisuje pravni koncept genocida. Schabas je predsjednik Međunarodnog udruženja znanstvenika koji istražuju genocid. On smatra da na području bivše Jugoslavije nije bilo genocida, pa čak ni u Srebrenici.

10:30 - U operaciji Oluja je, kaže Obradović, počinjen genocid nad hrvatskim Srbima. Obradović se pozvao na podatke Dokumentacijsko-informacijskog centra "Veritas", prema kojem je u Oluji ubijeno 1719 Srba, dok ih je oko 200.000 raseljeno.

"Srbi u Hrvatskoj još su uvijek ugroženi i izloženi govoru mržnje", kaže Obradović, što je argumentirao nedavnim zbivanjima u Vukovaru, gdje su uništavane ćirilične table. Obradović također ističe da je Ivo Josipović javno priznao da hrvatski sudovi nikoga nisu osudili zbog zločina u Oluji.

10:20 - Saša Obradović, šef pravnog tima Srbije, u uvodnom izlaganju kazao je kako nema nikakve sumnje da su Hrvati propatili u ratu, ali ističe da su patili i hrvatski Srbi. Srbi u Hrvatskoj su, kaže Obradović, u raspadu Jugoslavije odlučili osnovati svoj nacionalni entitet - SAO Krajinu.

"Nadali smo se da će prošli tjedan u izlaganjima hrvatskog pravnog tima biti spomenuta i njihova tragedija, ali nije", kaže Obradović. Dodaje kako vlada Srbije iskreno žali za svim žrtvama rata, ali ističe kako nije točna percepcija da postoji samo jedan krivac i jedna žrtva rata.

"U ime srbijanske vlade i naroda, ponavljam iskreno žaljenje za sve žrtve rata i zločina počinjenih u oružanom sukobu u Hrvatskoj, bez obzira na pravnu kvalifikaciju tih zločina i bez obzira na njihovo nacionalno i etničko podrijetlo. Svaka žrtva zaslužuje poštovanje i sjećanje", poručio je Obradović sucima najvišeg suda UN-a.

Po njegovim riječima, rat u Hrvatskoj 90-ih godina ne može se svesti na pojednostavljenu sliku koja isključivo prikazuje počinitelja i žrtvu genocida.

Hrvatska tužba od početka se čini umjetna, s povijesnog stajališta je cinična, pa i paradoksalna, rekao je Obradović misleći na dio izvorne hrvatske tužbe gdje se za masovni odlazak Srba u Oluji 1995. optužuje službeni Beograd.

U svom izlaganju Obradović se osvrnuo i na zločine nad Srbima koji su počinjeni u NDH. Međutim, ne želi da sud zbog toga stekne dojam kako Hrvati i Srbi imaju povijest mržnje i ratovanja. "Naši protivnici u ovom slučaju nisu Hrvati kao narod niti Hrvatska kao država već ekstremni hrvatski nacionalisti", tvrdi Obradović.

"Počinitelji zločina u Hrvatskoj nisu, ni pravno ni stvarno, bili organi Srbije. Niti su zločini počinjeni po zapovijedi, direktivi ili pod kontrolom naše države", dodao je Obradović na suđenju u Palači mira u glavnom gradu Nizozemske.

Hrvatski predstavnici govorili prošli tjedan

Pravna zastupnica hrvatske strane Vesna Crnić Grotić prošli je tjedan rekla da je Hrvatska podignula tužbu u vrijeme kad je u Srbiji još uvijek bio na vlasti Slobodan Milošević koji je završio u zatvoru s optužbom za genocid u BiH, no presudu nije doživio. Hrvatskoj kao jedino sredstvo za pravdu ostaje ovaj sud, istaknula je Crnić Grotić koja je u petak objasnila i cilj tužbe:

"Mi zastupamo žrtve koje do sad nisu imale priliku da do sad nastupe na bilo kakvom međunarodnom forumu i da kažu što se zapravo dogodilo", rekla je Crnić Grotić. Evo kako je početak suđenja prokomentirao ministar pravosuđa Orsat Miljenić:

"Ovo nije utakmica, mi nismo ovdje došli kako bi dali ocjene kako što, mi smo ovdje došli prikazati što se stvarno dogodilo, prezentirati činjenice sudu i prepustiti sudu da donese odluku", izjavio je Miljenić.

Rasprava o hrvatskoj tužbi i srpskoj protutužbi trajat će do 1. travnja. Ako sud odbaci tužbe, odbačena je i mogućnost Hrvatske da pravnim putem traži ratnu odštetu.