Sve predsjedničke laži

POSLJEDNJIH nekoliko dana, nakon serije tekstova na Indexu o Hrvatskom društvu skladatelja, ZAMP-u, Emporionu i odnosima između predsjednika Ive Josipovića u sumnjivim poslovima u vezi naplate autorskih prava, a koji su ponovljeni u emisiji Nedjeljom u dva HTV-a u kojoj je gostovao pokretač Indexa Matija Babić, vidjeli smo nekoliko nemuštih odgovora kako od samog predsjednika, tako i od tvrtke Emporion pa do samog ZAMP-a.

Zajedničko svim komentarima je činjenica da su se izbjegavali odgovori na bitna pitanja. Tekstovi objavljeni na Indexu proglašavali se ili neistinitim ili se nisu komentirali.  No, u govorima predsjednika Josipovića razvidno je da se nije libio koristiti neistinama kako bi se pokušale izbjeći posljedice afere ZAMP. Pa krenimo redom.

Josipović ne govori istinu  kada kaže da nema ništa s HDS-om nakon 2000. godine

Predsjednik Josipović pred novinarima je rekao da nema ništa s isplatama tvrtki Emporion jer je "prestao biti glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja 2000. godine".

To ne može biti istina jer je Josipović nakon tog perioda bio član predsjedništva Hrvatskog društva skladatelja. Josipovića odaju službeni financijski izvještaji ZAMP-a i HDS-a iz 2005, 2006., 2007 i 2008. godine gdje se navodi kao član predsjedništva HDS-a. Zanimljivo, taj podatak izuzet je iz službene biografije predsjednika na službenim stranicama HDS-a, kao i na stranicama www.predsjednik.hr gdje stoji samo da je bio glavni tajnik.

Kao član predsjedništva morao je biti detaljno upoznat s poslovanjem kako HDS-a, a tako i ZAMP-a s Emporionom jer se radi o desecima isplaćenih milijuna kuna godišnje.

Josipović ne govori istinu kada kaže da nije forsirao zakon

Kao odgovore na optužbe, Josipović je javno rekao da nije istina da je kao zastupnik "isforsirao zakon". To ne može biti istina.

"Autor je i koautor brojnih zakonskih projekata, uključivši Zakon o samostalnim umjetnicima, Zakon o autorskom pravu i Zakon o kulturnim vijećima. Josipović se posebno bavi zaštitom autorskih prava i njenom organizacijom u Republici Hrvatskoj", stoji u službenoj biografiji Josipovića na stranici HDS-a. Ako netko napiše prijedlog zakona koji na kraju bude usvojen, može li se to zvati - forsiranjem? Po nama da.

Bitno je naglasiti kako su Izmjene i dopune Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima donesene 18. srpnja 2007. godine u vrijeme dok je Josipović bio saborski zastupnik. Tim izmjenama dodatno se osnažila uloga ZAMP-a, a tako i HDS-a.

Josipović prejudicira nalaz službene istrage

"Tamo se mahalo jednim rutinskim upitom iz Porezne uprave, a gospodin Babić ima i odgovor na to u kojem je jasno nadležno državno tijelo reklo da je riječ o urednom poslovnom aranžmanu i da u nadzoru nije nađen nikakav nezakonit čin", rekao je Josipović pred novinarima. To ne može biti istina i to iz više razloga. 

Naime, "mahalo" se papirom Porezne uprave, a Josipović kada kaže nadležno tijelo, misli na Državni zavod za intelektualno vlasništvo koje nikako ne može biti nadležno tijelo. Podsjetimo, taj je Zavod ustvrdio da je sve u granicama zakona.

Prvo treba naglasiti da Hrvatski zavod za intelektualno vlasništvo nije neko nadležno tijelo nego tijelo koje nadzire rad građanske udruge ZAMP. Drugo, treba naglasiti da je odgovor Zavoda za intelektualno vlasništvo u javnost dao ZAMP. Postavlje se pitanje, odakle ZAMP-u taj dokument koji bi za njih, kao građansku udrugu, trebao biti tajan!?

Treća stvar je da je Državnom odvjetništvu predana dokumentacija o ZAMP-u kao i mišljenja Porezne uprave te bi glavni državni odvjetnik tek trebao donijeti pravorijek je li sve legalno. Kako Josipović već sada zna da će "nadležno tijelo" odnosno DORH utvrditi da je riječ o zakonskim poslovima?

Josipovićeve, a ne naše krive brojke

Josipović je rekao da su brojke koje je iznio Index netočne, ali da on ne zna prave brojke jer je "2000. napustio taj posao". Brojke su se nakon priznanja Marka Vojkovića u Poslovnom dnevniku pokazale točnim za 2004. godinu. Štoviše, Vojković kaže da je zarađivao kasnijih godina i više.

Iz Josipovićeve intonacije da brojke nisu točne, dalo bi se naslutiti kako je mislio da su brojke i manje. No radilo se običnoj obmani - spinu.  Isto tako ranije smo utvrdili da je bio član predsjedništva HDS-a te nije istina da ne zna za brojke. Morao ih je znati.

Josipovićev zakon nije napravljen na temelju prakse zemalja Europske unije

Zakon o Autorskim i srodnim pravima datira iz 2003. godine, i to u predvečerje mandata Vlade Ivice Račana. Gotovo svi sugovornici od Josipovića pa do HDS-a i ZAMP-a pravdaju se kako je riječ o dobrom zakonu temeljenom na praksi europskih zemalja. To nije istina!

Uvidom u saborsku arhivu došli smo do saznanja da je Vlada Ivice Račana odbila čitav niz amandmana na zakon o Autorskim pravima. Naime prema dostupnoj arhivskoj građi Sabora, zastupnik Tonći Tadić zahtijevao je uspostavu njemačkog modela zaštite autorskih prava kojeg su usvojile gotovo sve tranzicijske zemlje uključujući i susjednu Sloveniju.

Kao što nam je poznato, Zakon o autorskim pravima, koji je na snazi i danas, omogućio je jednoj građanskoj udruzi da potpuno samostalno i proizvoljno utvrđuje, ubire i troši autorske naknade. Taj zakon napisao je Josipović. 

U zemljama Europske unije postupak utvrđivanja cijene temelji se na pregovorima autora i udruga korisnika autorskih djela. Po njemačkom modelu kojeg su preuzele gotovo sve tranzicijske zemlje, ukoliko ne uspiju pregovori o cijeni, primjenjuje se arbitraža. U nijednoj od tih zemalja EU nije moguće da jedna udruga jednostrano i samovoljno donosi odluke o visini naknade. Moguće je to u Hrvatskoj - po Josipovićevom zakonu.

Zakon iz 2003. nije donesen u normalnoj proceduri

Gotovo svi koji brane ZAMP kažu da je Zakon iz 2003. godine donesen u normalnoj proceduri. To nije točno! Kao prvo Zakon je donesen u hitnom postupku. Vlada Ivice Račana odmah je u Sabor poslala prijedlog Zakona s konačnim prijedlogom Zakona čime se zapravo preskočila procedura drugog čitanja u Saboru.

"Sjećam se da sam tada komentirao kako je vrlo hrabro od Vlade da je odbacila tumačenja Hrvatske obrtničke komore i HGK-a koji su zahtijevali drugačiji obračun naplate naknade za autorska prava", kaže nam bivši saborski zastupnik Tonći Tadić prisjećajući se rasprave od prije deset godina.

Isto tako naglasio nam je kako se sjeća velikog pritiska na zastupnike da Zakon prođe te lobiranja čelnika ZAMP-a da prođe upravo njihov model naplate. Tadić kaže da se lobiralo i kod zastupnika, ali i novinara da rasprava prođe sa što manje pompe.