Trgnite se! Ljudi masovno umiru ispred granica Europe
Foto: FaH
PERFORMANSOM kojim su simbolički prikazana "mrtva tijela" poginulih osoba, javnim čitanjem proglasa i popisa osoba koje su izgubile život u Sredozemnom moru, čiji je broj od početka 2015. narastao na 2000, te dijeljenjem informativnih letaka, u subotu je obilježen Svjetski dan izbjeglica na Europskom trgu u Zagrebu gdje su organizatori akcije apelirali na veću solidarnost prema izbjeglicama, ali i kritički stav prema graničnom režimu i migracijskoj politici EU.
Od 5 tisuća zahtjeva odobreno njih 150
"Cilj današnje akcije je poslati poruku javnosti i upozoriti na sve veći broj migranata izbjeglica koji umiru pred granicama Europe, ponajviše na Sredozemnom moru, našim europarlamentarcima ukazati na negativne strane europskih restriktivnih politika na granicama Europe te ih pozvati da iskoriste svoju moć i zagovaraju promjene i veću solidarnost prema izbjeglicama, kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini", istaknula je volonterka Centra za mirovne studije Lucija Mulalić.
Naglasila je da je u zadnjih deset godina u Hrvatskoj podneseno 5000 zahtjeva za azilom, a odobreno ih je oko 150. Azil se može dobiti na tri osnove - ako je osoba proganjana u svojoj državi zbog političkih uvjerenja, rase ili pripadnosti društvenoj skupini koja nije prihvaćena u toj zemlji, a u zadnje vrijeme radi se o pripadnicima homoseksualne orijentacije, rekla je Mulalić.
Čista i odgovorna EU
U prosvjednoj akciji "Izbjegli smrt. Tvrđava Europe: čista i odgovorna. Koliko još smrti do solidarnosti?" sudjelovali su volonteri Centra za mirovne studije, studenti Mirovnih studija, članovi No Border incijative, Medike i White Angelsa, tj. skupine koje izravno i neizravno rade s izbjeglicama u Hrvatskoj.
Oni navode da je od početka ove godine u Sredozemnom moru poginulo više od 1800 ljudi, a procjenjuje se da je od 2000. do danas 29.000 poginulih.
Iako se migracijska politika provodi pod parolom "Justice, Freedom and Security" - Ravnopravnost, sloboda i sigurnost, upozoravaju da Europska unija u praksi zatvara vanjske granice te unutar "provodi lov na izbjeglice". I u Hrvatskoj su, kažu, izbjeglice izolirane u kampovima na periferiji gradova gdje se suočavaju s rasističkim napadima, ponižavajućim postupcima i ograničenjima slobode kretanja te dehumanizirajućim deportacijama.
Više od 2 milijarde za nadzor granica
Kroz Schengenski fond, kako dodaju, u Hrvatsku je uloženo više od dvije milijarde eura za unapređenje nadzora granica i izgradnju dodatnih detencijskih centara. Izgradnja jednog takvog centra iznosi oko 3,3 milijuna eura.
"Na Svjetski dan izbjeglica, apeliramo na potrebu kritičkog stava prema graničnom režimu i migracijskoj politici EU te zahtijevamo više solidarnosti i razumijevanja s ljudima koji dijele sudbinu poput naše prije 20 godina", poručili su organizatori.
Sustav kvota neće riješiti problem ilegalne imigracije u Europsku uniju, samo će imigrantima poslati poruku da će na kraju smjeti ostati u EU-u, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u subotu u Bratislavi i upozorila da je za sveobuhvatno rješenje nužno djelovati na prave uzroke toga problema.
Kvote nisu rješenje
„Kvote nisu rješenje pitanja izbjeglica“, rekla je hrvatskim novinarima na marginama sigurnosne konferencije GLOBSEC 2015. „One mogu biti kratkoročno rješenje, ali rješenje mora biti sveobuhvatno“.
„Moramo jako paziti koju poruku šaljemo tim sustavom kvota. Ako ilegalnim imigrantima pošaljemo poruku da će u konačnici moći ostati u EU-u, onda ćemo samo perpetuirati taj problem i on će postati gori i snažniji“, rekla je.
„Moramo se kao EU i u okviru Ujedinjenih naroda angažirati da se rješavaju oni korijenski problemi zašto ilegalni imigranti dolaze, a to znači rješavanje sukoba u Iraku i Siriji, ali i borba protiv siromaštva i drugih razloga zbog kojih ljudi odlaze sa sjevera Afrike i Bliskoga istoka, kao i rješavanje pitanja trgovine ljudima“, rekla je.
Po riječima hrvatske predsjednice, nužna je oštrija borba protiv trgovaca ljudima, a i Hrvatska će se u nju uključiti.
Imigracija je sigurnosna prijetnja
„Moramo biti puno oštriji prema trgovcima ljudima i zahtijevati i od trećih država sprečavanje i procesuiranje takvih djela“, rekla je. „Hrvatska će u skladu sa svojim mogućnostima sudjelovati u borbi protiv trgovine ljudima. Šaljemo brod Andrija Mohorovičić u područje oko Lampeduse“, dodala je i upozorila na mogućnost da izbjeglice stignu i na Jadran.
„Moramo biti oprezni, ilegalna je imigracija sigurnosna prijetnja 21. stoljeća i moramo biti spremni da bi jednoga dana mogli dolaziti na jadransku obalu. Treba osnažiti našu mornaricu i obalnu stražu, biti spreman na prvi prihvat“, rekla je.
Rješenje je u europskoj solidarnosti, rekla je Grabar-Kitarović, ali nužna je i vizija što EU želi i može poduzeti da zaštiti svoja gospodarstva i sigurnost. „Moramo biti spremni na rješavanje unutar okvira EU-a, temeljem solidarnosti, ali i vizijom što EU želi, što možemo napraviti da bismo zaustavili goleme migracije koje bi počele narušavati i naše gospodarske sustave i sigurnost“, rekla je.
Hrvatska je predsjednica u petak navečer u okviru GLOBSEC-a sudjelovala na panelu „Šahovska ploča Balkana: Slobodna i cjelovita Europa na kocki?“, zajedno s makedonskim predsjednikom Đorgeom Ivanovom, mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom te bivšim povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Fueleom.
EU mora slati snažne poruke zemljama jugoistočne Europe i ohrabrivati ih na reforme, a one bi ih trebale provoditi da bi im građani bolje živjeli, a ne zato što to moraju, rekla je Grabar-Kitarović.
„Potrebno je slati puno snažnije poruke iz Europske unije koje će ohrabrivati te države, i posebno građane, da se pristupi nužnim reformama koje u početku uvijek imaju negativne i teške učinke“, rekla je.
Članstvo u EU i NATO
„S druge strane, i jugoistočna Europa mora nastaviti s tim procesom, ne zato što Bruxelles to traži, nego zato što je to način kako osigurati bolji život građanima“, rekla je.
Po ocjeni hrvatske predsjednice, sigurnosna je slika ove godine zbog stanja u Ukrajini tmurna, ali političko je rješenje jedino moguće. “Slika je ove godine najtmurnija u mnogo godina, stanje se u Ukrajini očito ne rješava onako kako bismo voljeli, a to je isključivo i jedino političko rješenje, puno poštovanje sporazuma iz Minska“, rekla je.
Hrvatska se predsjednica zalaže za čvrst stav koji ne dopušta ugrožavanje temelja međunarodnog poretka. „Moramo biti jako čvrsti i reći da nećemo dopustiti miniranje načela međunarodnog prava i poretka, a to su državni suverenitet teritorijalna cjelovitost i pravo svake države da odluči o svojoj budućnosti“, rekla je i upozorila kako se takve tendencije već uočavaju i u hrvatskom susjedstvu.
„Vidimo to danas u Ukrajini, ali polako i u našem susjedstvu, da se dovodi u pitanje članstvo susjednih država u EU-u ili NATO-u kao nešto što bi ugrožavalo tuđu sigurnost. To jednostavno nije istina, demokratske stabilne države ne mogu ugrožavati ničiju sigurnost“, rekla je.