Foto: FAH
SOCIJALDEMOKRATSKA partija Bosne i Hercegovine nakon teškog poraza na općim izborima održanim u toj zemlji 12. listopada treba što prije dobiti novo rukovodstvo a o njemu će odlučiti izvanredni kongres koji treba biti organiziran u najkraćem mogućem roku, zaključili su sadašnji članovi predsjedništva te stranke na maratonskom sastanku koji je održan u noći s ponedjeljka na utorak, odlučivši istodobno da za sada miruju ostavke koje su ponudili neki članovi stranačnog rukovodstva.
Hitno sazivanje izvanrednog kongresa
Pojasnio je kako se očekuje da bi kongres mogao uslijediti "za manje od mjesec dana".
Odluka o datumu mogla bi biti donesena u subotu a osim izbora novog rukovodstva kongres bi odlučivao i o novom statutu stranke koji bi SDP "uveo u novu fazu".
Lagumdžija je kazao kako na predstojećem kongresu svatko mora imati šansu da postane predsjednikom stranke pod uvjetom da ga podupre članstvo na temelju programa rada kojega predloži.
"Prirodno, ima jedan koji to neće biti a to sam ja", kazao je Lagumdžija.
Špekulacije o Lagumdžijinom nasljedniku
Mediji u BiH već danima nagađaju tko bi mogao preuzeti vođenje SDP-a nakon Lagumdžijina odlaska.
Kandidaturu su navodno najavili dosadašnji glavni tajnik i ujedno predsjednik vlade Federacije BiH Nermin Nikšić i potpredsjednik stranke i aktualni ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić.
Takvu mogućnost nisu međutim odbacili ni čelnik SDP-a u Bihaću Hamdija Lipovača te dosadašnji predsjedatelja Zastupničkog doma parlamenta BiH Damir Bećirović.
Jedan od istaknutih članova SDP-a, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Dubravko Lovrenović, predložio je pak da vođenje stranke preuzme Bogić Bogićević, njen nekadašnji istaknuti dužnosnik i jedan od onih koji je SDP napustio upravo zbog sukoba s Lagumdžijom.
"Bogičević bi svojom političkom karizmom, dokazanim domoljubljem, neukaljanošću i nekompromitiranošću za razmjerno kratko vrijeme mogao vratiti SDP u sami vrh političkog života BiH", ocijenio je Lovrenović.
Lovrenović: Bogičević ima potrebnu karizmu
Ukazao je i na činjenicu da od proglašenja samostalnosti BiH na čelu SDP-a nikada nije bila osoba nebošnjačke nacionalnosti pa bi Bogićevićev dolazak ojačao i njen multietnički karakter.
Bogić Bogićević koji je u vrijeme uoči raspada bivše SFRJ bio članom državnog vrha odigrao je ključnu ulogu u sprječavanju planova da bivša JNA izvede državni udar i smijeni rukovodstva Slovenije i Hrvatske koja su se zalagala za samostalnost.
Njegov je glas u Predsjedništvu SFRJ presudio protiv uvođenja izvanrednog stanja 1991. godine kojega je predložio vrh tadašnje JNA.
Bogićević je cijeli rat proveo u Sarajevu a nakon napuštanja SDP-a zaposlio se u jednoj privatnoj tvrtki i rijetko javno istupa.