U školsku prehranu uključeno je gotovo 60 posto djece

Ilustracija: Arhiva

PREMA podacima za školsku godinu 2013./2014., u školsku prehranu uključeno je gotovo 60 posto djece, a 0,3 posto je onih kojima je školski obrok jedini obrok u danu, no većina tih učenika ima neki oblik potpore, rečeno je danas na prvom radom sastanku u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta što ga je, u cilju praćenja i prevencije problema prehrane učenika u osnovnim školama, inicirao resorni ministar Željko Jovanović.

Najviše je djece uključeno u školsku prehranu u Krapinsko-zagorskoj županiji - 90,65 posto i Gradu Zagrebu koji ima školske kuhinje u svim školama, pa je tako u prehranu uključeno oko 90 posto osnovnoškolaca. Najmanje je djece uključeno u prehranu u Dubrovačko-neretvanskoj (9,64 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (12,13 posto), dijelom zato što te dvije županije imaju malo škola sa školskom kuhinjom.

Iz Ministarstva obrazovanja napominju kako su prehranu učenika dužni osigurati osnivači osnovnih škola – gradovi, općine i županije za što je u državnome proračunu osiguran novac iz decentraliziranih sredstava. Za socijalno ugrožene kategorije učenika prehrana je u školama sufinancirana ili potpuno besplatna, što je također u nadležnosti lokalne uprave i samouprave.

Sastanku su nazočili ravnatelji škola iz različitih krajeva Hrvatske, predstavnici jedinica lokalne i područne uprave i samouprave, Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te Ministarstva socijalne politike i mladih. Svi su se složili da povezivanje struke iz različitih resora pruža mogućnost za razmjenu iskustava i ideja kako bi se sustavno i na nacionalnoj razini riješio problem djece kojima je obrok u školi jedini obrok u danu.

Ministar Jovanović pozvao je na tješnju suradnju sve odgovorne koji se skrbe o tom problemu i naveo da je ministarstvo tu spremno preuzeti koordinativnu ulogu.

Statistika: Broj pothranjene djece u padu

Na sastanku je također upozoreno da je, unatoč uspostavljenom sustavu organizirane prehrane u školama, teško razlikovati djecu koja ne žele jesti i koja nemaju što jesti. Dr. Ivana Pavić Šimetin, specijalistica školske medicine i pomoćnica ravnateljice HZJZ-a rekla je da se u javnosti često brkaju pojmovi gladi i pothranjenosti.

"U razvijenom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, uzrok pothranjenosti nije glad. Dapače, djeca nižega socijalno-ekonomskog statusa češće su pretila jer jedu nezdravu i jeftinu visokokaloričnu hranu", rekla je i upozorila da nam zapravo prijeti opasnost povećanja broja pretile, a ne pothranjene djece.

Statistike posljednjih godina pokazuju da je broj pothranjene djece čak i u padu - pothranjeno je samo 1,5 posto učenika.

Istodobno, u dobi od 7 do 15 godina zabilježeno je 27,7 posto djevojčica i 32 posto dječaka s prekomjernom tjelesnom težinom, od čega je 11,2 posto dječaka i 7,2 posto djevojčica pretilo.

Predstavnice Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te Ministarstva socijalne politike i mladih izvijestile su nazočne o novome fondu EU-a za najpotrebitije kojemu je jedan od ciljeva upravo nematerijalna potpora najugroženijim skupinama, a djeca i mladi spadaju u jednu od tih skupina. Najveći broj potrebite djece je u Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji, dok takvih primjera uopće nema u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci gdje 20 posto djece, odnosno svako peto dijete, u školi užina, a čak 60 posto ih ruča budući da je Rijeka, kako je rečeno, za osiguravanje sufinancirane ili besplatne prehrane uspostavila kriterije na temelju prosječnih prihoda obitelji koji su obuhvatniji od kriterija socijalne skrbi.

Neki ravnatelji škola upozorili su pak da s jedinicama lokalne i područne samouprave neuspješno pokušavaju naći rješenja za besplatnu ili sufinanciranu prehranu učenika, pa i kada je riječ o samo 30-ak učenika čiji obrok dnevno stoji 150 kuna.