PREMDA postoje ideje da se u Splitu prirez ukine te na taj način porezno rastereti građanstvo, od toga bi najveću korist imali oni koji zarađuju najviše pa im samim tim i ova kriza ne pada toliko teško kao ostalima.
Manja plaća, manji prirez
Predsjednik HDSSD-a dr. Hrvoje Tomasović najavio je tako prošlog tjedna u programu Radio Splita kako bi on kao gradonačelnik odmah ukinuo prirez od 10 posto te bi tako plaće porasle - 10 posto.
Lijepo zvuči, no računica, nažalost, ne odgovara realnosti. Ukidanjem prireza plaće bi porasle eventualno 0,8 - 5 posto. Ukoliko je plaća 6.400 neto, na prirez ide 67 kuna. Što je plaća manja, prirez je također manji, a možda ga i nema, ovisno odbicima.
Tako, recimo, prirez na plaću do 3.500 kuna, a takvih je zasigurno najviše, iznosi od 0 do 21 kune. Prirez na plaću do 5.000 kuna može biti do 35 kuna.
Situacija se drastično mijenja kod Splićana koji zarađuju iznad prosjeka. Oni s plaćom iznad 15 tisuća kuna mogli bi, pak, u slučaju ukidanja prireza u Splitu računati na dodatnih 550 - 850 kuna, što ne zvuči loše, samo je takvih vrlo malo. Između 300 i 600 kuna ostalo bi zaposlenicima s plaćama iznad 10 tisuća kuna, 100, odnosno, 150 kuna, onima s plaćama iznad 7.000 kuna.
Tomasović drži da se od nečeg mora krenuti, a ukidanje prireza, zajedno s drugim mjerama, pretvorilo bi Split u poželjno mjesto življenja i investiranja, navodi predsjednik HDSSD-a.
"Sve ćemo napraviti da se poboljša položaj građana, a to podrazumijeva smanjenje poreznog opterećenja, veće plaće, zapošljavanje i investicije bez kojih nema napretka", kaže Tomasović.
Prirez Splitu donese gotovo 10 posto proračuna
"Ukidanjem prireza na dohodak najviše bi profitirali oni s iznadprosječnim plaćama, budući da veliki dio zaposlenika s plaćom ispod tri tisuće kuna uopće ne plaćaju prirez, posebno ako imaju djecu", kaže, pak, Ljiljana Vučetić, pročelnica za financije Grada Splita.
U razdoblju od 2008. do prošle godine Grad Split je po osnovi prireza ostvarivao prihod od 50 do 62 milijuna kuna, što iznosi gotovo 10 posto ovog recesijskog gradskog proračuna. Ukidanjem prireza nastala bi evidentno golema rupa u blagajni i veliko je pitanje kako bi se manjak nadomjestio.
"Ukidanjem prireza u uvjetima kada porezni prihodi zbog smanjenog broja zaposlenih i sve većeg broja nezaposlenih stalno padaju, dovelo bi se u pitanje funkcioniranje Grada i zadovoljavanje zakonskih obaveza u kulturi, predškolskom odgoju, sportu, socijalnoj skrbi i drugim djelatnostima. Većina gradova zadnjih godina, baš zbog ovih problema, povećavala je stope prireza na dohodak, a Grad Split nije još od 2002. godine", kaže Vučetić.