Foto: Hina
NACIONALNIM planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. - 2016., koji je Vlada usvojila na sjednici u srijedu, želi se povećati dostupnost i kvaliteta bolničke zdravstvene zaštite te racionalizirati troškove poslovanja bolničkih ustanova.
Nositelj Nacionalnog plana je Ministarstvo zdravlja, a Varga ističe kako se plan temelji na načelima supsidijarnosti i funkcionalne integracije.
Nacionalnim planom definira se i uspostava Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite i u njemu će, uz osnovne podatke o zdravstvenim ustanovama, biti definiran maksimalni broj akutnih postelja, postelja i stolaca u dnevnim bolnicama, postelja u produljenoj i dugotrajnoj zdravstvenoj zaštiti te postelja za kronično liječenje i palijativnu skrb.
Četiri regije zdravstvenog planiranja
Prema Nacionalnom planu, želi se smanjiti stopa akutnog bolničkog liječenja za 10 posto, prosječnu stopu popunjenosti kreveta dovesti na 80 do 85 posto (ovisno o djelatnosti), smanjiti duljinu bolničkog liječenja za 10 do 40 posto (ovisno o djelatnosti i ustanovi), povećati broja ambulantnih usluga za minimalno 10 posto te povećati broj slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10 posto.
Nacionalni plan se temelji na četiri regije zdravstvenog planiranja - Središnja i sjeverna regija, Istočna regija, Južna te Zapadna regija. U svakoj od njih bit će jedan klinički bolnički centar kao krovna bolnička institucija u regiji s kojom su povezane manje bolnice.
Izmjene Zakona o strateškim investicijskim projektima
Vlada je sa sjednice u srijedu u Hrvatski sabor uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske kojima investitorima želi dodatno olakšati ulaganja.
Izmjenama se, po riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, investitorima žele stvoriti još povoljniji uvjeti nego do sada.
Kako je izvijestio, trenutno je pet projekata prošlo proceduru, devet je u proceduri Povjerenstva za strateške investicijske projekte, a 18 u završnoj fazi administrativne pripreme, dok je sedam odbačeno zbog nepotpune financijske dokumentacije.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović dodaje kako Vlada predloženim izmjenama želi dodatno, zakonito pogodovati onima koji žele ulagati pri čemu se od investitora neće, kako je rekao, "na prvu" tražiti sve u petu decimalu, nego im ostaviti prostor za sređivanje prijava projekata.
Investitorima se predloženim izmjenama i dopunama zakona omogućava lakše i fleksibilnije podnošenje financijske dokumentacije vezane uz projekt, a razlog je u činjenici da većina do sada prijavljenih investicijskih projekata nije imala zatvorenu financijsku konstrukciju.
Novina je i odredba da privatni zainteresirani investitor u roku od 60 dana od dana donošenja Vladine odluke o proglašenju strateškog projekta mora dostaviti Ministarstvu gospodarstva dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini od najmanje 10 posto ukupne vrijednosti projekta. To uključuje bankarsku garanciju domaće ili strane banke, i/ili namjenski deponirana oročena novčana sredstva na rok od devet mjeseci.
Propisuje se i postupak odabira potencijalnih strateških projekata koji bi se mogli realizirati na nekretnini nad kojom država ima većinu suvlasničkih dijelova, prema stanju u zemljišnim knjigama, ili nekretnini nad kojom država i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinu suvlasničkih dijelova, a koja je prostornim planom planirana za razvoj investicijskih projekata.
Prema prijedlogu, strateški projekti mogli bi se realizirati i na pomorskom dobru ako ono čini funkcionalnu i poslovnu cjelinu s navedenim nekretninama. Novost je i da zainteresirani investitor privatni ili javno-privatni projekt prijavljuje Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK).