Foto: Hina
IZ STOŽERA za obranu Hrvatskog Vukovara očekuju da Vlada raspiše referendum o uporabi manjinskog jezika i pisma, za što je Stožer lani u studenom i početkom prosinca prikupio 690 tisuća potpisa, i to u roku od 90 dana od dana predaje potpisa, sukladno praksi u EU.
Iljkić je rekao kako su iz Stožera ministru uprave Arsenu Bauku prije neki dan uputili pismeni zahtjev da ih službeno obavijesti koliko potpisa je potrebno za raspisivanje referenduma.
Mišić razbio ploču kako bi privukao pozornost javnosti
Novinarima se obratio i hrvatski branitelj Predrag Mišić, inače srpske nacionalnosti, koji je krajem siječnja razbio dvojezičnu ploču s ćiriličnim natpisom na zgradi vukovarske Policijske postaje.
Mišić je naglasio da je to učinio kako bi privukao pozornost javnosti nakon što "mediji nisu objavili njegovu izjavu" u kojoj se protivi postavljanju dvojezičnih ćiriličnih ploča u Vukovaru, a koju je, kako je kazao, nekoliko puta davao "vodećim medijima" u Hrvatskoj.
"Svojim činom nisam htio nikoga uvrijediti niti dizati tenzije već upozoriti da nas ima koji drugačije razmišljamo, mislimo i osjećamo", kazao je hrvatski branitelj Predrag Mišić.
Predsjednik vukovarskog Stožera Tomislav Josić zaključio je kako Mišićev postupak razbijanja ćirilične ploče svjedoči da u Vukovaru ima pripadnika srpske nacionalne manjine koji razmišljaju drugačije nego Milorad Pupovac i Vojislav Stanimirović.
Vlado Iljkić smatra da se u zadnje vrijeme "ponovno zloupotrebljava referendumsko pitanje Stožera", a da se "narod uvjerava kako do referenduma ne može, niti smije doći".
Kako tumači, raspisivanjem referenduma o uporabi manjinskog jezika i pisma neće doći do ugrožavanja prava niti srpske, niti ostalih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, poglavito ne onih čija su prava osigurana međudržavnim ugovorima i lokalnim statutima.
Referendumsko pitanje nije moglo biti ograničeno na Vukovar
Pojasnio je kako se predloženom promjenom mijenja samo uvjet za ostvarivanje prava po osnovi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, na način da se propiše kako pravo na ravnopravnu uporabu manjinskog jezika i pisma ima ona manjina čijih je pripadnika u nekoj zajednici najmanje 50, a ne 30 posto, kao što je sada predviđeno. I - istaknuo je - ništa više od toga.
Naglašava kako referendumsko pitanje "Jeste li za to da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma, kojim se služe pripadnici nacionalne manjine, ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovicu stanovnika takve jedinice", Stožer nije mogao ograničiti samo na područje Grada Vukovara, jer bi time pripadnike srpske nacionalne manjine u Vukovaru doveo u diskriminirajući položaj u odnosu na pripadnike te manjinske zajednice u ostalim dijelovima Hrvatske.