Foto: Bundesarchiv

INTERES građana bivše istočne Njemačke za arhive istočnonjemačke policije, Stasija, ogroman je te odgovori građanima o njihovim osobnim dosjeima jako kasne, rekao je glavni arhivist u Berlinu.

Arhivi koji se nalaze u bivšem Stasijevom sjedištu u Lichtenbergu na teritoriju istočnog Berlina dokumentiraju nadzor koji je istočnonjemačka država vršila nad svojim građanima. Stasi je bio poznat po korištenju špijuna i prislušnih uređaja kako bi se milijuni istočnih Nijemaca držali pod nadzorom.

Nijemci mogu tražiti kopiju dosjea o sebi, uz plaćanje samo troškova fotokopiranja. U usporedbi s drugim istočnoeuropskim zemljama, gdje su komunistički fajlovi i dalje tajni, Njemačka se ističe kao primjer.

Roland Jahn rekao je da treba najmanje četiri mjeseca da bi se odgovorilo na svaki zahtjev. U kompleksnijim slučajevima, može se raditi i o tri godine.

On za to krivi premalo osoblja.

Prošle godine berlinski arhivi primili su 64.250 zahtjeva a ove godine do početka prosinca bilo ih je već 61.000, a osoblja je premalo.

Vlada nije očekivala da će više od dva desetljeća nakon otvaranja Berlinskog zida primati tisuće zahtjeva mjesečno, te je stoga 2003. bilo 2.300 osoba u arhivima, a danas ih je 1.600, kaže on.

"Pokušavamo učiniti sve dokumente dostupnima, ali cijelo vrijeme smo u zaostatku", kaže Jahn.

Jahn smatra da je jedan od razloga za takav interes činjenica da Nijemci često nakon umirovljenja imaju više vremena i više interesa da se bave onim što se dogodilo ranije u njihovom životu.

Drugi je taj što djeca i unuci traže od starijeg naraštaja da otkriju što se događalo pod komunizmom.